- Zakon koji je na snazi u Hrvatskoj vrlo je jednostavan. Nije samo u Hrvatskoj, to je tradicionalni model koji imaju i druge zemalje. Imamo državna lovišta koja se formiraju na državnom zemljištu, odnosno gdje je preko 90 posto zemljišta u vlasništvu države. Imamo zajednička lovišta na privatnim zemljištima, tim lovištima upravlja županija. Zakon nalaže da županija godišnje upućuje Javni poziv vlasnicima zemljišta bez prava lova Šibensko-kninske županije i isplati im naknadu. Lovci vlasnicima moraju nadoknaditi bilo kakvu nastalu štetu - pojašnjava predsjednik Lovačkog saveza Šibensko-kninske županije Dujić.

Županija Šibensko-kninska je, dakle, sklopila ugovor o pravu lova na području gdje se nalaze pretežno privatna zemljišta, lovozakupnici love na istima, a vlasnike nitko nije obavijestio da bi se pri idućem odlasku u polje mogli susresti s lovcima. 

Kako nam kaže čitatelj, apsurdno je da u sezoni branja maslina, a u Donjem Polju su brojni maslinici, lovci love dok su ljudi na svojim privatnim zemljištima. 

- Nije ugodno dok je cijela obitelj s prijateljima u masliniku slušati pucnjeve. Ne događa se to svaki put, ali i jednom je dovoljno da se strah djeci uvuče u kosti. Ni nama odraslima nije svejedno. Pogotovo kad sam pronašao čahure na svom zemljištu i ne znam točno gdje su ti lovci - napisao nam je čitatelj.

Lovozakupnici trebaju paziti da se to ne događa i ne organizirati lov u sezoni branja maslina, naglasio je predsjednik Dujić.

- U pravilu se drže tog modela, ali uvijek ima neodgovornih pojedinaca. Pravilo je da kupimo čahure i ne zagađujemo okoliš, stavljamo ih u džepove ili ruksake pa odlažemo kasnije. Od 2000 ljudi, nađe se uvijek budala, educiramo godinama, ali nikad se ne može iskorijeniti u potpunosti - kaže nam Dujić.

Dujić dodaje kako postoje iznimne situacije, lovci kad vide da je vlasnik zemljišta prisutan, zaobilaze i poštuju zakonskih 200 metara. 

Upitno je kako je uopće moguće lovištem proglasiti mjesto gdje se nalaze brojni maslinici i vinogradi, farma krava i komercijalna vinarija, a da vlasnici zemljišta o tome nisu obaviješteni pa tako niti ne znaju da imaju pravo na naknadu.

Da bi potkrijepili tu informaciju, zatražili smo Šibensko-kninsku županiju informacije kad i gdje se objavljuje taj javni poziv i koliko je takvih naknada isplaćeno. Kraća verzija odgovora je jednostavna - niti jedna!

Odgovor Županije prenosimo u cijelosti u nastavku…

‘Sukladno članku 31. Zakonu o lovstvu 10 posto sredstava naknade za pravo lova raspoređuju se vlasnicima zemljišta bez prava lova, razmjerno površini koja je obuhvaćena lovištem za koje se uplaćuje naknada za pravo lova, preko proračuna županije i Grada Zagreba na čijem je području ustanovljeno lovište.

Vlasnik zemljišta bez prava lova ima pravo od 30. rujna tekuće godine do najkasnije 1. ožujka naredne godine podnijeti zahtjev za isplatu naknade za prethodnu lovnu godinu.

Šibensko-kninska županija svake godine uputi Javni poziv vlasnicima zemljišta bez prava lova za podnošenje zahtjeva za isplatu naknade (objavljuje se na oglasnoj ploči, web-stranici Šibensko-kninske županije i u novinama). Naknada se obračunava razmjerno površini koja je obuhvaćena zajedničkim lovištima i iznosi 0,24 kn/ha.

Kad vlasnici zemljišta bez prava lova zatraže naknadu i dokažu pravo vlasništva, nadležno tijelo dužno je odlučiti o zahtjevu za isplatu naknade u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Po svim do sada objavljenim javnim pozivima, nije podnesen niti jedan zahtjev za isplatu naknada vlasnicima zemljišta bez prava lova, pa tako nije bilo niti isplata iste. Razlozi za nepodnošenje zahtjeva  vjerojatno  su  rascjepkanost zemljišta, nesređeni imovni status, mala cijena naknade po hektaru.

Ukoliko vlasnici zemljišta ne potražuju naknadu, sukladno Zakonu o lovstvu, sredstva se prenamjenjuju za razvoj i unapređenje lovstva.’