Prosječna globalna temperatura 6. je srpnja dosegla novi vrhunac od 17,23 stupnja Celzijusa. Ako vam taj broj možda ne zvuči dramatično, zapamtite da u njega ne ulazi samo temperatura na sjevernoj hemisferi gdje je trenutno ljeto, već i na južnoj na kojoj traje zima, piše Science News Explores.

Znanstvenici još uvijek traže sve faktore koji su pridonijeli povijesno visokim temperaturama koje smo zabilježili ovog ljeta. Jedna stvar je sigurna: Klimatske promjene izazvane ljudskom aktivnošću snose veliku odgovornost.

Topli oceani

Uzrok brutalne ovogodišnje vrućine vjerojatno leži u Zemljinim oceanima, kažu stručnjaci. Oceani se zagrijavaju već desetljećima, uvelike zbog ogromne količine stakleničkih plinova koje ljudi ispuštaju u atmosferu. U travnju ove godine je prosječna temperatura površine mora u svijetu iznosila rekordnih 21,1 stupanj Celzijus. Topliji oceani ne mogu upiti toliko topline iz atmosfere, što vrućinu ostavlja u zraku i dovodi do viših ljetnih temperatura.

Ove godine, taj problem dodatno pogoršava fenomen El Niño. Radi se o dijelu prirodnog klimatskog ciklusa koji privremeno zagrijava planet svakih nekoliko godina. Do njega dolazi kada su vjetrovi koji pušu prema zapadu iznad Pacifika posebno slabi, što omogućava nakupljanje tople vode na istočnom Pacifiku, koja preplavljuje hladnu vodu iz dubina. Rezultat je “prekrivač” tople vode koji prekrije veliki dio tropskog Pacifika i ispušta toplinu u atmosferu.

Moguće je da je taj fenomen dodatno zagrijao ovo ljeto, no nova faza El Niña krenula je tek u lipnju, a vrhunac neće doseći još mjesecima. Prema tome, još je prerano govoriti o tome koliko je El Niño pridonio nedavnim paklenim temperaturama, kažu istraživači.

Toplinski valovi

Uz to što je Zemlja općenito toplija nego prije, mnogo područja na svijetu nedavno su pokosili katastrofalni toplinski valovi, uključujući sjever Meksika, Kinu, južnu Europu i jugozapad SAD-a. U Phoenixu u saveznoj državi Arizoni čak 31 dan uzastopno su zabilježene temperatura od 43,3 stupnjeva Celzijusa. Dolina smrti u Kaliforniji je 17. srpnja tik nakon ponoći “kuhala” na 48,9 stupnjeva Celzijusa. Moguće je da je to najviša temperatura igdje zabilježena u to doba noći.

Toplinski valovi događaju se kada moćni vjetrovi u višim slojevima atmosfere kreću puhati sporije, što može izazvati vruće “džepove” zraka koji se zaustavljaju nad određenim područjem danima, čak i tjednima. Nije potpuno jasno zbog čega dolazi do takvog usporavanja, no istraživanja su pokazala da klimatske promjene toplinske valove čine češćima i gorima.

Nedavna studija otkrila je utjecaj klimatskih promjena na toplinske valove zabilježene ovog ljeta na sjevernoj hemisferi. Istraživači su izradili računalne modele svijeta sa i bez klimatskih promjena, a potom su usporedili koliko često do toplinskih valova dolazi u jednom i u drugom scenariju. U svijetu bez klimatskih promjena, nedavne ekstremne temperature zabilježene u Kini događale bi se svakih 250 godina, a ne svakih pet. Toplinski valovi koji se sada očekuju u Europi i sjevernoj Americi svakih deset godina, bili bi gotovo nemogući bez klimatskih promjena, pokazali su modeli.

Novo normalno

Nova nedavna studija istraživala je koliko su klimatske promjene odgovorne za ekstremne vrućine ovog srpnja. Modeli su pokazali da je više od 6,5 milijardi ljudi diljem svijeta doživjelo vrućinu koju je klimatska promjena učinila najmanje triput vjerojatnijom. Radi se o više od 80 posto svjetske populacije.

Prerano je precizno analizirati cijenu ovakvog teškog vremena. Ipak, diljem svijeta zabilježene su stotine tisuća smrti, a potražnja za uređajima za klimatizaciju pojačala je strahove o nestašici električne energije. Ti problemi samo će rasti, dok klimatske promjene uzrokuju sve više paklenih vrućina poput ovogodišnje, prenosi N1.