Za otkriće je zaslužan Mars Express, orbiter koji kruži oko Marsa, objavila je Europska svemirska agencija (ESA), prenosi Index. 

Naime, orbiter ExoMars Trace Gas, koji je lansiran 2016. u zajedničkoj misiji ESA-e i ruske svemirske agencije Roscosmos, detektirao je vodu u dolini Valles Marineris na Marsu. Radi se o kanjonu 10 puta duljem, pet puta dubljem i 20 puta širem od Grand Canyona. 

Voda koja je otkrivena nalazi se ispod površine sustava kanjona, a detektirao ju je instrument nazvan FREND (Fine-Resolution Epithermal Neutron Detector). Taj instrument, naime, mjeri razinu vodika u prvom metru površine Marsa. 

Ono što je zanimljivo je da se većina vode na Marsu nalazi u formi leda u polarnim regijama. Valles Marineris nalazi se malo južnije od ekvatora planeta, gdje temperature obično nisu dovoljno niske da bi voda ostala zamrznuta u formi leda.

Otkriće proizlazi iz opservacija koje je prikupio orbiter između svibnja 2018. i veljače 2021. Prije toga orbiter je tragao za vodom ispod površine Marsa te je tamo otkrio tek male količine. Studija u kojoj su objavljeni detalji novog otkrića objavljena je u srijedu u znanstvenom časopisu Icarus.

"Uz pomoć orbitera možemo provjeriti što se događa do jednog metra ispod prašnjave površine Marsa. Ono što je najvažnije je da možemo locirati 'oaze' bogate vodom koje nismo mogli otkriti ranijim instrumentima", poručio je u izjavi autor studije Igor Mitrofanov, vodeći istraživač na neutronskom teleskopu FREND.

"Neobično velika količina vodika"

"FREND je otkrio područje s neobično velikom količinom vodika u enormnom sustavu kanjona Valles Marineris. Uz pretpostavku da je vodik koji vidimo vezan u molekule vode, izgleda da oko 40% materijala neposredno ispod površine odlazi na vodu", dodao je.

O kolikom se području radi, najbolje govori podatak da je površina tog područja kanjona Valles Marineris usporediva s površinom Nizozemske. 

Instrument FREND detektira neutrone kako bi mapirao udio vodika u tlu Marsa.

"Možemo zaključiti koliko je vode u tlu kad gledamo količinu neutrona koje emitira", rekao je koautor studije Aleksej Malakov, ujedno i znanstvenik u Institutu za istraživanje svemira pri ruskoj Akademiji znanosti.

Naime, neutroni se stvaraju kad čestice visoke energije, poznatije kao galaktičke kozmičke zrake, stižu do površine Marsa. Suho tlo emitira više neutrona od mokroga, pojasnio je Malakov.

"Središnji dio doline je krcat vodom"

"Otkrili smo da je središnji dio doline Valles Marineris krcat vodom. Radi se o puno više vode nego što smo očekivali. Možemo to usporediti s regijama permafrosta na Zemlji. U tim regijama se vodeni led stalno zadržava ispod suhog tla jer su temperature konstantno niske. 

Zbog jedinstvenih mogućnosti detektora FREND znanstvenici su mogli detektirati vodu koja je ranije bila skrivena. Moglo bi se raditi o vodenom ledu ili vodi koja se nalazi u spojevima s mineralima u tlu. No znanstvenici vjeruju da je prisutnost leda vjerojatnija jer minerali na toj lokaciji sadrže malo vode.

U blizini Marsova ekvatora temperature su nešto više i zbog toga znanstvenici vjeruju da postoji specifična kombinacija uvjeta koji dozvoljavaju ne samo stalno prisustvo vode na tom području nego i njezino obnavljanje. 

"Ovo otkriće je nevjerojatan prvi korak"

"Ovo otkriće je nevjerojatan prvi korak, ali potrebno je još opservacija kako bismo bili sigurni u kojoj je formi voda koju smo otkrili", rekao je Håkan Svedhem, još jedan od koautora studije.

"Ovo nam zorno demonstrira sposobnosti instrumenata orbitera koji nam omogućavaju da 'vidimo' ispod površine Marsa. Otkrio je velik rezervoar vode u ovoj regiji Marsa, koja nije preduboko i može se relativno lako eksploatirati", rekao je Svedhem.

Otkriće u dolini Valles Marineris, piše CNN, baca novo svjetlo na tu regiju kao intrigantnu lokaciju za moguće ljudske misije u godinama koje dolaze, a naročito u svjetlu činjenice da bi otkrivena voda mogla biti puno pristupačnija od izvora vode koji su ranije otkriveni. 

"Informacije o tome gdje se voda nalazi na Marsu ključne su za razumijevanje onog što se dogodilo s vodom kojom je Mars nekad obilovao, ali nam pomaže i u potrazi za nastanjivim lokacijama, mogućim znakovima života koji je možda nekad postojao na Maru te organskim materijalima iz prošlosti Marsa", rekao je Colin Wilson, znanstvenik koji radi na projektu, prenosi Index.