Oglas
Posjetili smo palaču Gogala/de Dominis

Priča o 'najluđoj' šibenskoj obitelji: Od havajskog kralja i izopćenog nadbiskupa do gradonačelnika Šibenika i rekordera u letenju

Nismo imali pozivnicu, samo poluinformaciju. Navodno će u palači na Gorici biti nekakva mala izložba ili neko privatno druženje za odabrane, možda predavanje ili prezentacija, a u sve u stilu salonskih druženja iz nekih prošlih stoljeća. Nismo imali pojma, ali je zvučalo dovoljno bizarno, dakle klikabilno.
Oglas

Palača koju Šibenčani i njihove nadležne institucije pogrešno zovu Gogala, a zapravo je palača de Dominis, bila je mjesto događaja. Palača Gogala/de Dominis jedina je šibenska palača u kojoj i dalje žive krvni nasljednici originalnih vlasnika. A vlasnica je 90-godišnja Nike Gogala koja nas je dočekala na ulazu i pustila unutra bez pozivnice, ako je pozivnica uopće i bilo.

- Uđite i poslužite se.

Pa smo se poslužili, prošetali do balkona koji gleda izravno na katedralu i od još nekih nazočnih dobili krivu informaciju da će se danas ovdje obilježiti godišnjica leta Federika Miroslava Gogala, inače oca vlasnice Nike, koji je 1929. postavio svjetski rekord u duljini leta hidroavionom: letio je 11 sati i 57 minuta od Boke Kotorske do Sušaka (Rijeke). Ali ne, to se obilježavalo prošle godine.

Ove godine također je riječ bila o "obiteljskom obilježavanju", ali povod je jedan drugi predak - dr. Federik Antonio Galvani. Odnosno, ovisno o izvoru, njegovo ime je i Federico ili Fridrik. Ovaj povjesničar, pisac i humanist iz 19. stoljeća priženio se u obitelj de Dominis. Oženio se za Antoniju de Dominis, posljednju iz te loze koja je preko obiteljskih veza s Galvanijem na kraju došla do obitelji Gogala koji, dakle, i danas u njoj žive.

- Njegovo najpoznatije djelo je "Il re d'armi di Sebenico" - rekla nam je Nike Gogala.

U toj knjizi je obradio grbove grada Šibenika i šezdeset šibenskih plemićkih obitelji i šibenskih biskupa, mletačkih knezova, kapetana i zapovjednika šibenskih tvrđava i ostalim plemićkih obitelji iz Dalmacije koje su imale veze sa Šibenikom. Ta knjiga, koje su remek-djelom proglasili i don Krsto Stošić i Milivoj Zenić, ali i mnogi između njih, grbovima grada Šibenika daje heraldičko-genealoški i povijesni kontekst, ali i ne baš potkrijepljeno dokazima osnutak Šibenika smješta u 700. godinu.

Kad smo već kod osnutka Šibenika, smatra se da su temelji palače Gogala/de Dominis uklesani u nekadašnju obrambenu zidinu koja je, navodno, dosta starija od prvog spomena grada, te mitske 1066. godine.

Dr. Federik Antonio Galvani bio je, spomenimo i to, u nekoliko navrata od 1863. do 1872. i upravitelj šibenske općine. Dakle, gradonačelnik.

Što se same palače tiče, u kojoj se dosad već okupilo prilično ljudi koji su uistinu bili i pozvani, nju je Nike Gogala iznutra obnovila vlastitim novcem, a od gradskih vlasti je tražila da barem obnove fasadu na ovoj kući koja se uzdiže iznad Gradske vijećnice i koja je neupitna kulturna baština grada. Postoje čak i neke naznake da je i sam Napoleon boravio u njoj na poziv obitelji de Dominis te je tu priređivao balove u plesnoj dvorani.

- To zvuči ludo, ali nipošto nije nevjerojatno. Moj pradjed je, naime, bio pozvan u Pariz na Napoleonovu krunidbu, a mi smo sačuvali njegovo svečano svileno odijelo s te krunidbe - kaže nam Nike.

Iz Grada se nisu baš potrudili reagirati pa možda i zato nitko od vrle političke elite Šibenika nije bio pozvan na ovo "obiteljsko obilježavanje".

A koliko povijesti skriva ova kuća i ova obitelj otkrivaju i još neka imena iz porodičnog stabla. Recimo, Ivan de Dominis koji je bio zapovjednik jedne od osam galija s istočnog Jadrana u sastavu flote Svete lige koje su sudjelovale u bitki kod Lepanta (1571.) protiv Osmanskog carstva.

Nadalje, Markantun de Dominis bio je, na prijelazu iz 16. u 17. stoljeće, matematičar, fizičar i filozof, ali i senjski biskup, splitski nadbiskup te primas Dalmacije i cijele Hrvatske. Nije baš dobro prošao, odrekao se titule splitskog nadbiskupa jer je ušao u sukob s klerom i drugim biskupima. Kasnije je iz Italije i Njemačke također objavljivao žestoke kritike Katoličke crkve, a postao je prvi Hrvat koji je doktorirao na nekom engleskom sveučilištu. Doktorirao je teologiju u Cambridgeu. Kasnije je završio u Rimu gdje se sukobio s Inkvizicijom, proglašen je heretikom te zatočen u dvorac Sant Angelo, tu je i umro. Nakon smrti, inkvizicijskom je odredbom njegov leš izvađen iz lijesa, provučen ulicama Rima, i javno spaljen te bačen u Tiber skupa s njegovim pisanim djelima.

Možda je najluđa priča vezana uz obitelj Gogala/de Dominis vezana za Johna Owena de Dominisa koji se oženio za havajsku kraljicu Liliʻuokalani te tako postao havajski potkralj. Doduše, nije previše uživao u svom potkraljevskom statusu, umro je nekoliko mjeseci nakon ustoličenja njegove supruge na tron.

Ali to, naravno, nije sve. Jedan od izdanaka obitelji je i liječnik Vicko de Dominis, koji je, priznao je to i sam Miljenko Smoje, bio inspiracija za lik doktora Luigija iz "Našeg malog mista".

Ima vremešna, ali izrazito vitalna Nike Gogala još puno planova, a sve s ciljem da ostane nekakav trag na ovu nevjerojatnu obitelj. Neka spomen-soba, izložbeni prostor, arhiviranje vrijednih dokumenata... Možda da nauči pisati europske projekte pa otvori nekakav posjetiteljski centar, izgleda da danas ne ide drugačije.

Podijeli
Oglas
Oglas
Oglas
Imaš vijest?

Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?

Oglas
/ IZ KATEGORIJE
2025 © PRO MEDIA d.o.o.