Trenutno Općoj bolnici Šibensko-kninske županije traje lanjski ugovor pa ju poskupljenje plina još nije dotaklo, ali rezultati javne nabave za novu opskrbu tim energentom su poražavajući, tvrdi Stipaničev.

- Šokirani smo cijenama, što reći. Do sad smo plin kupovali od plinare Zagreb koja se sada nije ni javila na natječaj, a najpovoljnija ponuda, ta od 1,8 milijuna kuna, pristigla je od Međimurje plina – navodi novi ravnatelj šibenske bolnice.

Na pitanje otkud će ustanova izvući taj novac, on nema odgovor.

- I ne samo to. Baš smo jutros gledali financijsko izvješće za prosinac. Dogodilo se da imamo porast troškova od 30 posto za lijekove i medicinske materijale u odnosu na prosinac 2020. Skok cijena je ogroman zbog čega se zadužujemo i poslujemo s gubicima. Financiranje bolnica definirano je limitima HZZO-a, a njih ne zanimaju poskupljenja energenata, medicinskog materijala, lijekova, plaća. Limit je uvijek isti – govori Stipaničev koji je upravljanje bolnicom preuzeo nekoliko sati nakon što je bivša ravnateljica te ustanove Sanja Jakelić (HDZ) krajem listopada prošle godine dala neopozivu ostavku.

Država ogromne gubitke u zdravstvu pokriva sanacijama, pa je tako šibenska bolnica, kao i velika većina zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj lani primila nekoliko financijskih injekcija da bi se mogla održavati na površini.

- Reforma zdravstva je u najavi i radi se na novim modelima financiranja bolnica od strane države. Bolnice će vjerojatno ići pod državnu kapu, ali to je sve još uvijek na razini nagađanja i rano je govoriti o mogućim modelima rješavanja ovog problema – zaključuje Kristijan Stipaničev.

Šibenska bolnica mogla bi se vratiti na lož ulje, od kojeg su odustali prije nekoliko godina kada je završen velik projekt energetske obnove bolničkog kompleksa. Tada je cijena plina bila oko 30 posto niža nego cijena nafte, ali dva su se energenta danas otprilike izjednačila.

- Energetskom obnovom šibenske bolnice godišnja će potrošnja pasti s 4,4 milijuna na 2,1 milijun kuna dok će udio obnovljivih izvora energije u potrošnji nakon obnove iznositi 13,1 posto – govorio je bivši potpredsjednik Vlade Predrag Štromar kada je u prosincu 2018. godine s bivšim županom i bivšom ravnateljicom obišao bolnicu povodom završetka radova na energetskoj obnovi.

Drastično poskupljenje cijena energenata uglavnom znači lančanu reakciju poskupljenja ostalih proizvoda i usluga, zbog čega je prema Vladi upućeno sve više apela da smanji PDV na opskrbu plinom na 13 posto, kao što je učinila i za struju.