Podsjetimo, zbog oba projekta nezadovoljni građani su protestirali proteklih dana. Organizirano je nekoliko prosvjeda.

– Mještani Zatona i Rasline pisali su mom ministarstvu, a ja sam o tome razgovorao s predsjednikom Uprave Hrvatskih cesta Josipom Škorićem. Ovdje su i predstavnici Prometnog fakulteta koji mogu reći nešto više oko te teme. Interes nam je da se na cesti D8 (Jadranska magistrala) traže i grade funkcionalna rješenja koja će doprinijeti sigurnosti prometa. Poglavito da u turističkoj sezoni smanjimo gužve i povećamo protočnost prometa. Vidjet će još struka i Hrvatske ceste postoji li mogućnost poboljšanja tog rješenja i može li se naći neko pametnije rješenje s kojim će i građani biti zadovoljni. Moramo biti svjesni da struku treba poštivati. Ne možemo mi to mijenjati kako se prohtije ministru ili nekom građaninu. Treba razgovarati s ljudima i u razgovoru se onda možda nađu bolja i pametnija rješenja.  Ne možemo sumnjati u ono što Hrvatske ceste ugovore i ono što naprave. Nema tu polemike. Trebamo sjesti, razgovarati i slušati struku, a tako ćemo i napraviti – kazao je Butković.

O rotorima kao najboljem rješenju govorio Marko Ševrović, izvanredni profesor i voditelj Zavoda za prometno planiranje Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

- Po međunarodnim smjernicama na mjestima gdje je više od jedan prema četiri omjer glavnog u odnosu na sporedni smjer, treba raditi dodatne analize kako bi se utvrdila mogućnost primjene rotora. Sigurnost je važna, ali sa stabilnosti mora ići ‘ruku pod ruku’. Ne može se odabrati rješenje koje je apsolutno sigurno, a stvara gužve od 20 kilometara. Već postoje iskustva i smjernice koje su objavljene kroz pravilnike i podzakonske akte. Tako se zna kada se i gdje što radi. Četverokrako križanje za Zaton u nekoj fazi možda može biti opremljeno i dodatnom  sigurnosnom opremom – rekao je Ševrović.

Istakao je i kako bi rotor mosta, obzirom na količinu prometa, sigurno imalo drastično manju propusnu moć na glavnoj cesti, naročito u sezoni.

– Dobili bi tako puno veći negativni efekt, nego što bi dobili pozitivni efekt kroz rekonstrukciju križanja. Mi, mimo projektne dokumentacije tog križanja, radimo stručnu procjenu mogućeg utjecaja na sigurnost cestovnog prometa. Nakon puštanja raskrižja  u promet napraviti ćemo i tu reviziju pa predložiti eventualno nekakve dodatne mjere. Možda to može biti drugačija signalizacija, pojačana signalizacija i drugačije iscrtavanje horizontalnih linija, kao i postavljanje kamera za mjerenje brzine. U konačnici semaforizacija koja će možda biti potrebna u ovom slučaju – rekao Ševrović.

Jedna od ideja je, kako je kazao predsjednik Uprave HAC-a Josip Škorić, je u u buduće vrijeme zatonsku cestu povezati izlaz iz Zaton na ‘stankovačku cestu’. Na novo kružno raskrižje ili denivelaciju na toj lokaciji.

Ministar Butković se osvrnuo na Kaprije.

– Ne bi bilo dobro da dođe do toga da moramo vraćati europski novac kojim smo taj projekt sufinancirali. Osigurali smo za Kaprijane oko tri milijuna eura bespovratnih sredstava, a lokaciju luke nismo određivali u ministarstvu. To se određivalo i definiralo na nižim razinama. Tu smo otvoreni za razgovor i financijski. U kontaktu smo s gradonačelnikom i županom, a ne bi bilo dobro da dođemo u situaciju da moramo vraćati novac jer ta luka neće biti u funkciji zato što ju netko blokira – rekao je ministar Butković.