U drugom krugu birači će ukupno izabrati 14 župana, gradonačelnika Zagreba, koji ima status županije, 56 gradonačelnika i 87 općinskih načelnika.

Drugi krug održava se u 432 grada i općine, na gotovo 5500 biračkih mjesta, pravo birati ima tri milijuna 231 tisuću birača, tiskano je 4,1 milijun glasačkih listića koje će, zajedno s ostalim izbornim materijalom, birački odbori preuzeti do konca subote.

Dva kandidata na glasačkim listićima

Unatoč brojnosti jedinica u kojima se održava drugi izborni krug, politička javnost s posebnom pozornošću očekuje ishode u glavnom gradu gdje se sučeljavaju Tomislav Tomašević (Možemo) i Miroslav Škoro (DP), u Splitu gdje se za mjesto gradonačelnika natječu Ivica Puljak (Centar) i Vice Mihanović (HDZ), u Rijeci gdje su konkurenti Marko Filipović (SDP) i nezavisni Davor Štimac te u Osijeku gdje snage odmjeravaju HDZ-ov Ivan Radić i Berislav Mlinarević (DP, Most).

Ništa manje zanimanje ne izazivaju ni izbori u Vukovaru, gdje nezavisni Ivan Penava, nekadašnji HDZ-ovac, nastoji izboriti novi mandat u srazu s HDZ-ovim Nikolom Mažarom ili u Puli gdje IDS-ovoj Heleni Puh Belci konkurira nezavisni kandidat, odnosno kandidat grupe birača, Filip Zoričić.

Sa zanimanjem se prate i izbori u Varaždinu i Dubrovniku gdje aktualnim gradonačelnicima - nezavisnom Ivanu Čehoku i HDZ-ovu Mati Frankoviću na putu do novih mandata stoje SDP-ov Neven Bosilj i Pero Vićan iz DDS-a, ali i izbori u Sisku gdje se za novi mandat natječe SDP-ova Kristina Ikić Baniček, a svoj prvi želi izboriti HDZ-ova Željka Josić.

Birače će, dakle, na glasačkim listićima dočekati imena dvaju kandidata. Redoslijed ovisi o tome koliko su kandidati glasova dobili u prvom krugu, 16. svibnja te više ne vrijedi pravilo abecednog reda.

Pobijedit će kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasovali. Dogodi li se da oba kandidata dobiju jednak broj glasova, a za što postoje primjeri, održat će se treći izborni krug.

Kao i u prvom krugu izbora, i u drugom pravo birati imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u jedinici čiji se načelnik, gradonačelnik, odnosno župan bira.

Glasovati se može samo u mjestu prebivališta, ne u nekom drugom mjestu, bilo u Hrvatskoj, bilo u inozemstvu.

Biračka mjesta bit će otvorena od 7 do 19 sati do kada traje dvodnevna izborna šutnja.

Iste epidemiološke mjere

Iako su epidemiološke prilike znatno povoljnije nego prije 14 dana, na izbornu će nedjelju vrijediti iste mjere zaštite od koronavirusa kakve su vrijedile i tada, dakle maske obvezne, a razmak dva metra.

Preporučuje se nošenje vlastite olovke na biralište, dezinfekcija, što kraće zadržavanje na glasačkom mjestu.

I ove nedjelje na izborima moći će glasovati birači koji su u izolaciji i imaju covid i oni koji su u samoizolaciji.

Izbore će motriti 8334 promatrača, većinu su ih (gotovo sedam tisuća) predložile političke stranke čiji se kandidati natječu na izborima, a samo 17 nevladine udruge.

Prve rezultate drugog izbornog kruga, Državno izborno povjerenstvo (DIP) objavit će na svojoj mrežnoj stranici u nedjelju u 20 sati, a osvježavat će ih svakih 10 minuta.

Podatke o odazivu objavit će u podne i u 17 sati.

Izborna šutnja

Od ponoći je na snazi izborna šutnja, koja traje sve do zatvaranja birališta u nedjelju u 19 sati.

Za kršenje izborne šutnje propisane su ozbiljne novčane kazne, kreću se od tri tisuće kuna za fizičku osobu do pola milijuna kuna za pravnu, primjerice za političku stranku. Kandidati koji prekrše izbornu šutnju mogu biti kažnjeni s od 10 tisuća do 30 tisuća kuna.

Zakon o lokalnim izborima tu je posve jasan. U članku 35 piše da "izborna šutnja počinje protekom izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u devetnaest sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela".

Prekršajno kažnjavanje kršenja izborne šutnje regulira se u članku 134.

"Za prekršaj povrede izborne šutnje kazniti novčanom kaznom: - od 3.000,00 kuna fizičku osobu, - od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kandidata na izborima, - od 100.000,00 do 500.000,00 kuna pravnu osobu, - od 10.000,00 do 30.000,00 kuna odgovornu osobu u pravnoj osobi", navodi se.

Zabranjeno slanje SMS-ova glasačima

DIP poziva sudionike lokalnih izbora te druge fizičke i pravne osobe da se za vrijeme izborne šutnje suzdrže od iznošenja i obrazlaganja izbornih programa, objavljivanja promidžbenih poruka i fotografija kandidata u medijima, postavljanja novih promidžbenih plakata ili letaka.

Također ih poziva da birače ne nagovaraju da glasaju za pojedine izborne sudionike, bilo telefonski, SMS-om ili elektroničkom poštom.

DIP poziva izborne sudionike da se suzdrže od postavljanja novih promidžbenih sadržaja poput statusa, videa, slika ili komentara na društvenim mrežama, koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti ili na privatnim profilima povezanih privatnih korisnika društvenih mreža.

Ipak, neki vizualni promidžbeni materijali i dalje ostaju u javnom prostoru, poput jumbo plakata, ali oni su postavljeni prije početka izborne šutnje te je prekomplicirano skidati ih sve u petak u ponoć.