- Cilj nam je da domaći ljudi jedu domaću hranu i da opskrbni lanci budu što kraći odnosno da znamo što nam je na stolu, a da ono što dolazi na njega bude isključivo ili najvećim dijelom iz ruku proizvođača iz naše županije. Dakle, cilj je da se na određeni način odučimo od naše navike da svoju spizu obavljamo u trgovačkim centrima zato što je roba povoljnija ili zato što nam je tako praktičnije. Želimo poticanjem proizvodnje odnosno konzumacijom automatski napraviti pretpostavku da time zadržimo stanovništvo na polju, u primarnoj proizvodnji te da nam demografski korpus i dalje ne otpada - kazala je zamjenica župana Iris Ukić Kotarac te inicijatorica ideje o nacrtu studije.

Nacrt studije je pokazao da ima dosta nedostataka, ali i mjesta za napredak.

- Ovim smo dobili 'crno na bijelo' u kakvom smo statusu. Znamo što trebamo napraviti i kakvi su nam početni podatci. Činjenica je da Šibensko-kninska županija ima jako veliki problem sa stanovništvom, u smislu da mi ne možemo niti u Županiji naći kadar da nam tuče pečate, što bi se kolokvijalno reklo. Praktički mi smo osiromašeni kraj i sad je sustav, odnosno Županija kao regionalni koordinator, zapravo jedinica lokalne samouprave, ta koja mora napraviti sve da one koji su zainteresirani za proizvodnju i oni koji već rade tu proizvodnju, ostanu gdje jesu. Činjenica je da smo mi u deset godina izgubili preko 16.000 stanovnika, a još je poražavajući podatak i taj da nam većina proizvođača u poljoprivredi ima preko 65 godina dok onih ispod 40 godina ima jako malo. Zato nam je cilj da potaknemo upravo tu populaciju da se uključi u proizvođački sektor – napominje zamjenica župana Iris Ukić Kotarac.

Nacrt studije pokazao je detaljnu dubinsku analizu postojećih resursa i prirodnih bogatstava koje posjeduje ova županija, u vidu tla, klime i klimatskih prilika.

- Poljoprivreda je na području Šibensko-kninske županije unatoč svim komparativnim prednostima i heterogenošću svoje proizvodnje, nažalost još uvijek nedovoljno razvijena i nažalost ispod prosjeka Republike Hrvatske. Kako je u svom BDP-u ispod prosjeka tako je i u svojim proizvodnim količinama te isto tako je jako važna u poljoprivrednoj proizvodnji starosna dob koja je debelo ispod prosjeka RH. Gotovo polovina poljoprivrednika je starosne dobi preko 60 godina dok je 10 posto i niže ispod 40 godina – naveo je Marin Čagalj, jedan od autora izrade studija s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.

Podsjetimo, cilj ove studije je definirati smjernice za uspostavu kratkih lanaca opskrbe hranom koji će polučiti dugoročne učinke na jačanje proizvođačkih i logističko-distributivnih kapaciteta u poljoprivrednom sektoru te podići kvalitetu života u ruralnim područjima i cijeloj Šibensko-kninskoj županiji.

Spomenimo, studiju je od Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša naručila Šibensko-kninska županija, kao prvi korak u projektu realizacije kratkih lanaca opskrbe na području naše županije.