Podružnica španjolske kompanije Acciona Energia u Hrvatskoj će potkraj godine početi u dalmatinskom zaleđu u Šibensko-kninskoj županiji graditi najveću solarnu elektranu u Hrvatskoj, što je investicija veća od 100 milijuna eura. Istodobno, završit će gradnju dviju vjetroelektrana, VE Opor i VE Boraja II, te će biti spojene na mrežu. O tome kako izgleda ulazak u finiš operacije goleme solarne elektrane, ali i o ključnim zbivanjima i problemima u sektoru obnovljivaca u Hrvatskoj, razgovarali smo s Aljošom Pleićem, direktorom podružnice španjolske Accione, koji je ujedno i zamjenik predsjednika Udruženja obnovljivih izvora energije pri HGK, piše Gordana Grgas za Forbes.

U kojoj je fazi projekt Solarne elektrane Promina?  

- Dobili smo lokacijsku dozvolu i trebamo predati zahtjev za građevinsku, a plan je da u zadnjem kvartalu ove godine počnemo s radovima i sve završimo u 2027. godini, uključujući i 400 kilovoltnu trafostanicu. SE Promina snage 150 megavata je najveći projekt takve vrste u ovom dijelu Europe, ne samo u Hrvatskoj. HEP upravo kreće s izgradnjom upola manje sunčane elektrane, a trenutno je to u Hrvatskoj najveći projekt solarne elektrane, pri čemu oni ne moraju graditi novu trafostanicu nego se spajaju na postojeću, od Vjetroelektrane Korlat.

Trafostanica nam je – najveća koja se gradi u Hrvatskoj nakon skoro 40 godina – značajan dio cijelog zahvata, za što je trebalo provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i ishoditi rješenje o prihvatljivosti za okoliš te sve potrebne  dozvole i suglasnosti operatera prijenosnog sustava, HOPS-a.

Gradit ćete na državnom zemljištu. Jeste li već potpisali ugovor o služnosti i pravu građenja te na koliko godina će vrijediti?

- Upravo pripremamo zahtjev prema Ministarstvu poljoprivrede. Vrijedit će tako dugo dok će projekt, odnosno elektrana raditi. Projekt se predviđa na 30 godina, a onda će se donijeti odluka o daljnjem radu ili ‘re-poweringu’.

Znači SE Promina bi trebala biti u funkciji 30 godina?

- Računa se da u tom razdoblju ne bi trebale biti potrebne nikakve značajne izmjene, tipa da se moraju promijeniti svi paneli ili inverteri. Mora se elektranu održavati, ali 30-ak godina je predviđen njen životni vijek.      

Nedavno je kod Obrovca, kako se čini zbog snažne bure, nastradala jedna solarna elektrana, paneli su porazbacani i potrgani. Bilo je i slučajeva da su razbijeni od tuče. Koliki je rizik da vam se tako nešto dogodi? Kako stvari stoje s osiguranjem?

- Bilo bi suludo ne osigurati se, a osiguranja propisuju određene uvjete. To je sastavni dio troška projekta. Kod solarne elektrane kod Obrovca se iz snimki objavljenih u medijima vidi da nije bila iščupana ili iskrivljena konstrukcija nego paneli, pa su možda bili neadekvatno pričvršćeni. Mi na Promini već pet godina imamo mjernu meteo-stanicu i znamo kakve vjetrove i vremenske uvjete tamo imamo te će sukladno tome elektrana biti i projektirana. Mjereni su svi atmosferski uvjeti, od temperature preko količine kiše, sunca, refleksije do vjetra, to je danas standard. Jer, ako za tako veliki projekt, koji će proizvoditi preko 300 gigavatsati električne energije godišnje, imate gubitak ili povećanje proizvodnje od 1-2 posto zbog tih uvjeta na terenu, to znači puno. Na Promini, u dalmatinskom zaleđu, uvjeti su idealni. Naravno, uvijek ima vjetra, ali i dobro je da ga ima jer ujedno hladi panele. 

Jeste li ih već nabavili? Čiji su?  

- Još ne, ali bit će to neki od vodećih svjetskih proizvođača, a to su Kinezi. Oni drže 95 posto tržišta. Europski proizvođači uglavnom ne rade za ovako velike projekte, za solarna polja s panelima koji imaju površinu od 2,5 četvorna metra. Sada krećemo u proces ugovaranja opreme i izvođača. Takav projekt još nitko u Hrvatskoj nije radio, a mi želimo angažirati u njemu što više domaćih tvrtki na svim radovima. Interesa ima dosta.  

Cijeli članak pročitajte ovdje.