Upravo nevjerojatno zvuče odgovori koje je FORBES Hrvatska primio u srijedu od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva na pitanja o (ne)plaćanju komunalne naknade i doprinosa za golemu VE Krš-Pađene koja je u vlasništvu tvrtke C.E.M.P. Milenka Bašića, a izgrađena je na državnom zemljištu na području Grada Knina i Općine Ervenik.

Ta tvrtka naknadu i doprinos uopće ne plaća, a Ministarstvo poljoprivrede u odgovoru koji smo primili tvrdi da se ta davanja i ne moraju plaćati – jer je u pitanju šuma i šumsko zemljište!

To što je na tom zemljištu izgrađeno postrojenje za proizvodnju električne energije sa 48 vjetroturbina – i koje je lani vlasniku donijelo 49 milijuna eura prihoda i dobit od 14 milijuna eura – za Ministarstvo poljoprivrede nije osnova da se Kninu i Erveniku plati komunalna naknada i doprinos.

“To nije građevinska čestica nego šuma”

„Lokacijskom dozvolom nije predviđeno formiranje građevinske čestice, šume i šumsko zemljište koje su predmet Ugovora ne smatraju se građevinskim zemljištem koje služi obavljanju poslovne djelatnosti”, stoji u odgovoru u kojem se iz Ministarstva poljoprivrede, koje sada vodi ministar Josip Dabro, pozivaju na odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu i Zakona o prostornom uređenju.  

Očito je da na taj način zapravo žele opravdati to što u Ugovoru o osnivanju prava služnosti na šumama i šumskom zemljištu u vlasništvu RH iz 2019. godine, koji je Ministarstvo poljoprivrede (tadašnja ministrica Marija Vučković) potpisalo s Bašićevim C.E.M.P.-om, nema klauzule kojom se komunalna naknada i doprinos prebacuju s vlasnika zemljišta na investitora, a što lokalni čelnici tvrde da je uobičajeni dio takvih ugovora. Zbog tog propusta, kako nam kažu gradonačenik Knina Marijo Ćaćić i načelnik Ervenika Predrag Burza, oni sada pripremaju rješenja da se napokon naplate od države koja je vlasnik zemljišta na kojem je izgrađena ta vjetroelektrana snage 142 megavata koja se prostire na čak 21 četvornom kilometru.

Gradonačelnik Knina: “To je besmislen odgovor”

Objašnjenje Dabrinog ministarstva o tome da tu nije formirana građevinska čestica te da se radi o šumi i šumskom zemljištu, gradonačelnik Knina u izjavi za FORBES Hrvatska opisao je besmislenim. Poručio je da je i njima i Erveniku cilj naplatiti i komunalnu naknadu i doprinos. „Mi smo deprivirano, slabo razvijeno područje i svaki nam je cent bitan. Nije mi jasno zašto to rade. Neka umjesto toga istraže zašto ta obveza nije prebačena na investitora“, napominje.  

Ćaćić pritom kaže da još nisu izračunali o kojem se iznosu točno radi (komunalna naknada se naplaćuje mjesečno i ovisi o nizu parametara, a doprinos jednokratno), dok Burza spominje da bi komunalna naknada u Erveniku mogla ići do čak 270 tisuća eura mjesečno. U toj je općini locirano 36 od 48 vjetroturbina VE Krš-Pađene.      

U službenom odgovoru koji je FORBES Hrvatska primio od Grada Knina i Općine Ervenik stoji, među ostalim, da je Ministarstvo poljoprivrede potpuno pogrešno protumačilo odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu. „Naime, niti jedna zakonska odredba ne definira, čak niti ne spominje pojam ‘građevna čestica’ kao relevantan faktor pri odmjeravanju komunalne naknade. No, odluku o tom pitanju, naravno, donosi nadležno tijelo Županije u za to predviđenom postupku“, odgovorili su nam. Drugim riječima, očekuju sada da će se Ministarstvo poljoprivrede na njihova rješenja žaliti županijskom upravnom odjelu za komunalnu djelatnost, a moguće je da će stvar onda ići i dalje, prema Upravnom sudu.  

Inače, jedan od investitora u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, koji je dosad gradio elektrane na državnom zemljištu i zbog toga s istim ministarstvom potpisivao ugovore o pravu služnosti, potvrdio nam je da uredno plaća komunalnu naknadu i doprinos lokalnim jedinicama.