- Sedra je vrlo osjetljiva na onečišćenje vode i povećanu koncentraciju organskih tvari pa je, zbog mogućeg utjecaja kupača, struka na stalnom oprezu. Glavni je cilj svih aktivnosti koje poduzimamo prevencija bilo kakve štete koja bi mogla nastati na ekosustavu. I tu kompromisa ne može biti jer planiramo Nacionalni park Krka prijaviti za uvrštenje na Listu svjetske prirodne baštine UNESCO-a. Zaštićeni hrvatski biser prirode, Skradinski buk, moramo sačuvati od daljnje degradacije te omogućiti ponovnu uspostavu prirodnih ciklusa, kako bismo osigurali obnovu i rast sedrene barijere - istaknula je Nella Slavica, ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka.

„Za nacionalne parkove u Hrvatskoj propisano je čak pedeset sedam različitih ograničenja, među kojima su vađenje i uništavanje sedre, do kojih može doći i zbog ljudskih aktivnosti kao što su kupanje i ribolov. Naime, nastajanje sedre dinamičan je proces međusobnog djelovanja fizikalnih i kemijskih činilaca i vodenih organizama koji se odvija u vodi s velikom koncentracijom otopljena kalcijeva bikarbonata. Veći dio sedre na Krkinim slapovima mlađi je od 10.000 godina, međutim na pojedinim dijelovima toka može se naći i „fosilna sedra“ stara oko 125.000 godina. Navedena ograničenja uvedena su s ciljem dugoročnog očuvanja okoliša, prirode i bioraznolikosti te uspostave učinkovita upravljanja, s naglaskom na održivi razvoj u parkovima“, stoji u priopćenju Nacionalnog parka Krka.

„Zabrana ribolova temelji se na dvama zakonima“, nastavljaju iz Krke, „kojima je propisano da se vode nacionalnih parkova ne smatraju ribolovnim vodama. Upravo endemične i rijetke slatkovodne ribe uvrštavaju Krku, u ihtiološkom pogledu, u prirodni spomenik od najveće nacionalne i međunarodne vrijednosti. Stoga je JU NP Krka pokrenula projekt 'Rasprostranjenost i stanje populacija ciljanih vrsta slatkovodnih riba NP Krka', koji predviđa primjenu specifičnih mjera za očuvanje vrsta, a uključuje i indikatore uspješnosti implementacije tih mjera. Osim toga, izrađen je i Protokol za izlov invazivnih vrsta riba koje prijete autohtonim riječnim endemima, pa je krajem lipnja lokalnom stanovništvu dopušten selektivni izlov štuke, s ciljem očuvanja prirode, bioraznolikosti i autohtonih i endemskih vrsta. Projekt će se nastaviti edukacijama na temu nadzora veličine populacije invazivnih vrsta i metoda njihove trajne redukcije, kao i proširenjem broja invazivnih vrsta za koje će biti dopušten selektivni izlov.“

Na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici mjesnih odbora i lokalnog stanovništva, gradonačelnik Šibenika Željko Burić, gradonačelnik Skradina Antonijo Brajković, član Županijske skupštine Šibensko-kninske županije i član Upravnog vijeća JU NP Krka Nediljko Dujić i ravnateljica Javne ustanove Nacionalni park Krka Nella Slavica, selektivni ribolov potvrđen je kao zajednički interes. Ribolov na invazivne vrste ostaje otvoren za sve zainteresirane, s tim da su dužni pratiti stanje ulova, a prijave se podnose Upravi Parka u Šibeniku ili izravno glavnom čuvaru JU NP Krka.

Jedna od tema bila je i gradnja odnosno zahvati u prostoru nacionalnog parka. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode procedura je vrlo jasna a u Parku se potiče očuvanje baštine i tradicijskog graditeljstva. Trenutno je u tijeku izrada novog Prostornog plana NP Krka a nositelj izrade je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i prostornog planiranja. Svi zainteresirani stanovnici mogu sudjelovati u javnoj raspravi kako bi na vrijeme iznijeli svoje argumente. Sljedeći sastanak s lokalnom zajednicom održat će se u prisustvu predstavnika ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ukoliko lokalno stanovništvo na isti pristane.

- Ono u čemu se od prvog dana slažemo jest to da nam je Krka mati i da je nećemo dati, a sve aktivnosti koje poduzimamo usmjerene su prije svega na njezino dugoročno očuvanje, od čega najviše koristi ima i imat će upravo lokalna zajednica - zaključila je Slavica.