- Strategija EU za bioraznolikost do 2030. postavila je za cilj smanjenje za 50 posto broja vrsta ugroženih invazivnim stranim vrstama, što će iziskivati veliki napor i brojne aktivnosti u razdoblju koje je pred nama. Osim na bioraznolikost, invazivne strane vrste imaju negativan utjecaj na zdravlje ljudi i gospodarstvo. Drvo pajasen jedna je od takvih vrsta, pa će njegovo uklanjanje iz područja obuhvaćenih projektom biti izravan doprinos očuvanju prirodne i kulturne baštine Dalmacije. Ponosni smo na to da je pod vodstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osmišljen i pripremljen projekt koji je, od preko četiristo projekata iz cijele Europske unije prijavljenih na LIFE poziv 2019., ušao, kroz neovisnu recenziju i ocjenjivanje, među 10 posto onih kojima je odobreno financiranje - kazao je na Krki ministar gospodarstva i održivog razvoja dr. sc. Tomislav Ćorić.

Projekt se financira kroz Program LIFE namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, prirode i klime, provodit će ga Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, a trajat će četiri i pol godine.

Invazivne strane vrste jedna su od glavnih prijetnji bioraznolikosti. Dosad je u Hrvatskoj zabilježeno oko devetsto stranih vrsta, a dio njih je invazivan. Na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Uniji trenutno se nalazi šezdeset šest vrsta, od kojih su u Hrvatskoj zabilježene dvadeset tri, a pajasen ili 'rajsko drvo' jedna je od njih - istaknuo je dr. sc. Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Pajasen karakterizira izuzetno brzi rast, prilagodljivost na različite ekološke uvjete i visoka sposobnost razmnožavanja i širenja, pa, primjerice, jedno zrelo žensko stablo godišnje proizvede tristo dvadeset pet tisuća krilatih plodova, koji se vjetrom i vodom lako prenose na velike udaljenosti. Nažalost, zbog toga su njegovo uklanjanje i kontrola zahtjevni, dugotrajni i skupi, ali nužni. Najjeftiniji i najučinkovitiji načini borbe protiv invazivnih stranih vrsta jesu edukacija i prevencija.

Projektom je planirano uspostavljanje kontrole nad invazivnim stablom pajasenom na širem području NP Krka i dijelu Pelješca i u Stonu, Malom Stonu i Dubrovniku. Osim JU NP Krka, partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Vrtlar d.o.o. iz Dubrovnika.

Pajasen (Ailanthus altissima (Mill.) Swingle) je stablo porijeklom iz istočne Azije, koje se od 18. stoljeća sadilo diljem svijeta za potrebe hortikulture, a danas se smatra jednom od najinvazivnijih biljnih vrsta u Europi. Pajasen istiskuje zavičajnu vegetaciju i smanjuje bioraznolikost, štetnik je u poljoprivredi, izaziva alergiju kod ljudi te uništava kulturnu baštinu i druge građevine svojim izuzetno jakim korijenovim sustavom. Vrsta se nalazi i na popisu invazivnih stranih vrsta koje izazivaju zabrinutost u Europskoj uniji. U Hrvatskoj je pajasen široko rasprostranjen, ali posebno ugrožava zaštićena staništa i vrste u mediteranskoj regiji.

Pajasen je problem na području NP Krka, čiji su temeljni fenomen sedrene barijere. Zbog dosadašnjeg iskustva s uklanjanjem pajasena na pokusnim plohama, JU NP Krka nastavlja s njegovim uklanjanjem i kroz ovaj projekt. Cilj je pronaći najefikasniju metodu njegova uklanjanja i dugoročnim upravljanjem i monitoringom postići kontrolu nad tom vrstom. S ciljem dugoročnog i održivog upravljanja sedrenim barijerama na Skradinskom buku, JU NP Krka već je 2017. godine počela provoditi interdisciplinarni znanstveni projekt 'Upravljanje i održavanje makrovegetacije na Skradinskom buku – izrada multikriterijskog modela održivog upravljanja'.

- Na Skradinskom buku je tada izabrana testna ploha površine 8 000 m², na kojoj su izvršena snimanja i inventarizacija vegetacije, nakon čega je počelo uklanjanje pajasena. Nakon uklanjanja pajasena aktivirali su se stari tokovi, na kojima se nastavio pratiti prirast sedre, dinamika formiranja novih biljnih i životinjskih zajednica potrebnih za rast iste i fizikalno-kemijski parametri vode. Podaci koji su već dobiveni govore o važnosti dugoročnog održivog upravljanja makrovegetacijom. Ovaj projekt uključuje veliki broj znanstvenika iz različitih područja koji je već rezultirao i rezultirat će brojnim stručnim radovima - zaključila je ravnateljica Krke Nella Slavica.