Moguće je da je riječ o zapisu iz Drugog svjetskog rata ili ranijem, no svakako je iz 20. stoljeća, kazao je Koprivnjak i dodao da se boca neće otvarati bez restauratora kako se papir pri dodiru sa zrakom ne bi uništio.

Kada boca bude otvorena, izvijestit će javnost što na svitku piše.

O arheološkom iskopavanju na tvrđavi izjavu je za portal Huknet dao dr. sc. Marko Sinobad iz Konzervatorskog odjela u Šibeniku.

– Zaštitno arheološko iskopavanje koje se provodi u zgradi austrijskog velikog skladišta u Kaštelu Knin, to jest gornjem gradu Kninske tvrđave, prvi je korak u procesu njene obnove. Ondje se kroz Intervencijski plan grada Knina planira građevinska sanacija i rekonstrukcija zgrade za potrebe smještaja Interpretacijskog centra za Kninsku tvrđavu. Zaštitno arheološko iskopavanje propisano je posebnim uvjetima Konzervatorskog odjela u Šibeniku. Rezultati arheološkog iskopavanja bit će značajni za izradu glavnog projekta rekonstrukcije zgrade prema kojem će se zgrada dovesti u njeno izvorno stanje prije nego je urušena. Riječ je o najvećoj zgradi unutar Kaštela Knin i jednoj od ukupno tri ruševne zgrade koje ondje postoje, a do sada nikada nisu bile predmet konzervatorsko-restauratorskih radova. Građevinsko stanje zgrada je jako loše i degradira iz godine u godinu stoga predmetni projekt uređenja Interpretacijskog centra ima dodatno značenje.

Ovo je prvo arheološko iskopavanje na prostoru Kaštela Knin, srednjovjekovnog utvrđenog grada i najstarijeg dijela današnje tvrđave. Postojeće zgrade podignute su u vrijeme Mletačke Republike, a opsežno su obnavljane u vrijeme Austrije. Svi raniji građevinski slojevi unutar srednjovjekovnih bedema nisu vidljivi niti su poznati pa se nadamo da će ova istraživanja dati presjek kroz sve povijesne faze tvrđave na temelju kojih će se moći dopuniti ili revidirati postojeća saznanja o povijesti grada Knina – kazao je dr. Sinobad.