Proizvode med, propolis, pelud i vosak, a ljudi su prepoznali kvalitetu koju nude pa tako iz godine u godinu imaju sve veći broj kupaca.

– Sve je krenulo od oca kojem sam pomagao i pčele su me počele sve više zanimati. Na samom početku smo imali četiri zajednice i kako smo iz godine u godinu sve više učili o životu pčela i tehnologiji rada s njima, tako se i pčelinjak počeo širiti i danas posjedujemo pčelinjak od 70 pčelinjih zajednica u Mravnicama – priča nam Krešimir.

Dosta ljudi misli da je posao pčelara jednostavan, imate košnice s pčelama i one ih samo pune medom, a vi to vadite i prodajete. To baš i nije tako.

- Istina od svega toga je da se iz košnica vadi med koji se vrca, te nakon punjenja staklenki ide krajnjem korisniku. Međutim, da bi se do meda došlo potreban je mukotrpan posao. Za baviti se pčelarstvom, prvo treba pčele zavoljeti i uživati u radu sa njima, što im se više posvetite, one će vas nagraditi, nikada vas neće napustiti. Prvo je potrebno pripremiti košnicu, sastaviti okvire, ožičati te okvire i na njih položiti satne osnove na kojima će pčela  izrađivati saće, opiturati košnic. Sve ovo potrebno je pripremiti kroz vrijeme kada pčele miruju i to zimi. U proljeće, potrebno je košnicu naseliti rojem pčela koje u njoj nastavljaju svoj razvoj izgradnjom saća, matica polaže jajašca o kojima ovisi budućnost pčelinje zajednice, pčele kreću sakupljati pelud i nektar koji im je neophodan za razvoj i preživljavanje. Godinama radim s pčelama i dan danas me fascinira ta organiziranost pčelinje zajednice gdje od samog početka pa do kraja života svaka pčela ima svoj zadatak u određenom periodu života. Da bi se došlo do mogućnosti vađenja meda iz košnice potrebno je poznavati tehnologiju pčelarenja. Ako u pravo vrijeme ne napravite posao koji ste trebali na pčelinjaku, vrlo lako pčele se izroje, zajednica oslabi i od takve košnice te godine neće biti meda. Trenutno od samoga bavljenja pčelarstvom ne može se živjeti, vi ne znate što vam nosi svaka godina– objašnjava nam Krešimir koji je 2017. godine  na učilištu za odrasle stekao zvanje pčelara.

Ljubav, volja i trud 

Da bi se netko bavio pčelarstvom, potrebna je volja i ljubav, a isto tako i imati pčelara koji će vas upoznati sa radom oko pčela i njihovim životom te pokazati osnove rada u pčelinjaku i kako raspoznati maticu, truta i radilicu. 

– Ako se čovjek prvi put kreće baviti pčelarstvom, preporučujem da krene sa 3-4 pčelinje zajednice i tada će vidjeti kakav to trud zahtijeva i je li spreman na više gdje su i ulaganja mnogo. Kad je pčelarska godina loša da  nema prinosa jednako vremena, ako ne i više, treba se posvetiti pčelama ako želimo pčelariti i sljedeće sezone. Prošlu godinu imali smo tri vrcanja, ova pčelarska godina učinila je dva vrcanja, u Lici dobivši med od lipe, dok je Dalmacija ove godine puno manje dala od prošle zbog velike suše i vjetra jako malo je medilo - objašnjava nam.
Obitelj Džepina trenutno ima 70 pčelinjih zajednica u Mravnicima, a kako posao na OPG-u zahtijeva mnogo vremena, rada i truda, u pčelinjaku s njim radi i brat Domagoj, dok je Krešimirova supruga zadužena za marketing.

Pčele su ugrožene

Što se tiče pomoći od Županije, prošle godine imali su poseban natječaj vezan za pčelarstvo gdje su sufinancirani u nabavci novih matica.

Posljednjih godina aktualna je tema sve manjeg broja pčela i posljedica do kojih bi moglo doći, a kao i svaki pčelar, i Krešimir se susreće s problemima u pčelarstvu. Najveći  od njih je varoza, bolest pčela svih stadija uzrokovana grinjom varoe.

– Pčele su danas jako ugrožene, a glavni uzročnik osim samih bolesti pčela su i nekontrolirana upotreba pesticida. Pčele su najveći oprašivači i samim time ukoliko dođe do smanjenja broja pčela može doći i do samog gubitka mnogih biljaka i do gubitka poljoprivrednih prinosa. Da bi mi kao ljudi nešto promijenili i utjecali na život pčele, potrebno je već od vrtićke dobi educirati mlade i pojasniti od kakvog nam je značaja očuvanje pčele za nas ljude i naš planet, a i za opstanak čovječanstva. U ovome poslu pčelar mora poznavati način života pčele, mora poznavati medonosno bilje, područje na kojemu je to bilje nastanjeno, vrijeme početka cvatnje bilja da bi mogao zajednice pripremiti za glavne paše – otkriva nam s kojim se sve izazovima pčelari susreću.

Mnogi su koji se počnu baviti pčelarstvom uzimajući u obzir isključivo matematičke računice, ali u ovom poslu to ne funkcionira. 

- Ljudi koji nisu spremni uložiti dovoljno vremena i rada, nakon dvije do tri loše, bezpašne sezone, uslijed kašnjenja u radu s pčelama i zanemarivanja, nažalost, izgube zajednice. Ako ljudima rad s pčelama ne predstavlja užitak,  već samo zaradu, ništa od toga. Pčelama se morate posvetiti i tek tada će one obilno nagraditi pažnju koju su dobile te vas nikada neće napustiti jer u pčelarstvu ljubav mora biti obostrana - kaže za kraj.