Što je volontiranje?

- Volonterski angažman je neplaćeno, nekarijerističko, neprofitno i slobodno izabrano djelovanje koje se javlja u različitim oblicima. Cilj volonterskog angažmana je doprinos zajednici ili cijelom društvu, ali se često zaboravlja istaknuti i dobrobit/doprinos koje volontiranje ima i za samog volontera time što volontira – od stjecanja samopouzdanja, novih prijatelja, učenje i razvijanje nekih novih vještina, a u konačnici volontiranje može dovesti i do zaposlenja, što nije rijedak slučaj.

Tko može biti volonter i koji su uvjeti volontiranja? Kako se ljudi mogu priključiti?

- Volonteri mogu biti SVI, od 7 do 77 godina! Naravno, u pojedinim slučajevima potrebno je slijediti određenu proceduru. Na primjer, ako je osoba maloljetna, za uključivanje u volonterski angažman potreban je roditeljski pristanak. Osim Crvenog križa, iznimno aktivne i sveprisutne organizacije, postoji još nemali broj organizatora volontiranja u gradu Šibeniku, a da ne govorimo o broju na razini cijele županije. Naime, može se volontirati s djecom koja imaju intelektualne poteškoće, pomagati napuštenim i bolesnim životinjama, a i pomagati pri organizaciji i provedbi raznih festivala koji se organiziraju u našoj županiji. Za „početnike“ u volontiranju možda bi idealan prvi korak bio kontaktiranje Volonterskog centra „POZITIVA“ koji ima „burzu volontiranja“ što je zapravo ponuda i potražnja za volonterskim angažmanima na području županije. U Centru ćemo volontera uputiti koje organizacije nude organizirano volontiranje za područje koje ih zanima te ih spojiti s istima i pomoći u procesu uključivanja u volontiranje.

Tko sve može biti organizator volontiranja i u koje aktivnosti je dopušteno uključivati volontere?

- Najjednostavnije ću na ovo pitanje odgovoriti citiranjem Zakona o volontiranju: „Organizator volontiranja u smislu ovog Zakona može biti udruga, zaklada, ustanova i svaka druga pravna osoba iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ciljem stjecanja profita/dobiti.“ Jedinice lokalne i  regionalne samouprave također mogu biti organizatori volontiranja sukladno Zakonu o volontiranju. Iako sam prethodno spomenula kako organizatori volontiranja ne mogu biti one institucije koje su osnovane s ciljem stjecanja profita, to je donekle napola točno jer u novije vrijeme se razvija nešto što se zove korporativno volontiranje putem čega se zaposlenici potaknuti na volontiranje u svojoj firmi ili negdje drugdje.

Kada se potpisuje ugovor o volontiranju i što treba sadržavati?

- Ugovor bi se trebao potpisati prije samog početka volonterskog angažmana i kao najbitnije bi spomenula da treba sadržavati datum početka volonterskog angažmana, podaci (OIB, datum rođenja, adresa stanovanja/prebivališta, ime i prezime) ugovornih strana -  volontera i organizatora volontiranja. Potrebno je u Ugovoru istaknuti kratki opis volonterskih zadataka, naziv volonterske pozicije te koliko sati tjedno ili mjesečno je planirano da volonter/ka  volontira.

Isplaćuju li se volonterima novčane naknade?

- Volonterima se po Zakonu o volontiranju ne smiju isplaćivati naknade, ali sam volonter ne smije imati nikakvog osobnog troška za obavljanje volonterskih zadataka pa je organizator volontiranja volonteru dužan pokriti troškove putovanja (troškovi goriva ako putuje osobnim automobilom ili karta javnog prijevoza) od mjesta stanovanja do mjesta gdje volontira. Također, ako u jednom danu volontira više od 3-4 sata organizator volontiranja bi trebao osigurati volonteru obrok i/ili osvježenje. Iako volonter ne smije primati naknadu za svoj rad, organizator volontiranja može volontera nagraditi nekim izletom, kartom za kino ili bonusom za kupovinu u nekom supermarketu kao oblik zahvale za svoj angažman i kao poticaj za dalje.

Koje su vrste volontiranja?

- Kod vrsta volontiranja istaknula bi razliku između kratkotrajnih i dugotrajnih te razliku između volontiranja u svojoj zemlji i inozemnog volontiranje.  I tuzemno i inozemno volontiranje može biti kratkotrajno i dugotrajno, ovisno o željama volontera koliko i na koji način želi provesti svoje slobodno vrijeme. Tuzemno kratkotrajno volontiranje smo imali priliku vidjeti tijekom potresa koji su zadesili RH kada je veliki broj ljudi kontaktirao Crveni križ ili neke druge organizacije te volontirao na mjestima zahvaćenim potresom, sličan primjer je  bio i prilikom poplava Gunji. Za inozemno dugoročno volontiranje istaknula bi program pod nazivom Europske snage solidarnosti koji omogućava mladima iz cijele Europe da volontiraju 2 do 12 mjeseci u bilo kojoj zemlji Unije. Kao primjer navela bi kako kod nas trenutno u Udruzi volontiraju dvije volonterke, jedna iz Italije a druga iz Ukrajine, na period od 12 mjeseci. Imamo i inkluzivno volontiranje, kada osobi treba neki oblik podrške, jer ima određene poteškoće (intelektualne, fizičke, emocionalne, ekonomske itd.) te je uključena putem svoje institucije ili neke druge organizacije u neki oblik volonterskog angažmana, njima prihvatljiv pa su na taj način dodatno uključeni u društvo.

Koliko udruga ili organizacija se u Šibensko-kninskoj županiji bavi volontiranjem?

- Što se tiče brojki o broju organizatora volontiranja i broju volontera oslonila bih se na službeno Izvješća o obavljenim uslugama ili aktivnostima organizatora volontiranja u 2021. godini Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne skrbi prema kojemu ukupno u  Šibensko-kninskoj županiji ima 34 organizatora volontiranja te ukupno 580 volontera. Naime, vjerujem da ta brojka nije u potpunosti realna u odnosu na situaciju na terenu gdje ima mnogo više organizatora volontiranja, a tako i samih volontera od službene brojke iz Izvješća.

Već sedmu godinu za redom Udruga mladih „Mladi u EU“ organizira Dodjelu nagrada za najistaknutijeg volontera/ku i organizatora volontiranja Šibensko-kninske županije...

- Naime, tijekom mjeseca studenoga objavimo Javni poziv za volontere/ke i organizatora volontiranja za prijavu na istoimeni natječaj. Pristigle prijave komisija pregledava te odlučuje koji pojedinac ili pravna osoba je po njima najistaknutija u svom volonterskom radu. Sam cilj dodjele nagrade jest poticanje volonterskog rada u lokalnoj zajednici kroz nagrađivanje volonterskog doprinosa. Danas je Međunarodni dan volontera te ćemo ga večeras obilježiti samom dodjelom nagrade što smatram da je najljepši način za zahvaliti pojedincu ili pravnoj osobi za trud i angažman kako zbog samog doprinosa zajednici, ali neposredno i na jačaju i promicanju vrijednosti i značaja volonterstva. Da mi je netko prije 6-7 godina rekao da ću se „profesionalno“ baviti volontiranjem što podrazumijeva umrežavanje volontera i organizatora volontera, održavanje predavanja i radionica na temu volonterstva, organizacija i provedba volonterskih akcije, i sve ostale aktivnosti koje proizlaze kao voditeljice volonterskog centra ne bih mu vjerovala. Svakako, nije jednostavno, traži dosta strpljenja, inovativnosti, set raznih vještina, „multitaskinga“, jer samo volontiranje i volonterska scena u ŠKŽ-u još uvijek je u razvoju te su nam neke stvari i dalje nepoznanica. Ali, sad s vremenskim odmakom od pet godina rada u Udruzi i volonterskom centru mogu reći da se trud isplatio. Najviše me vesele pozitivne priče volontera koji mi znaju reći da im je volontiranje otvorilo neka nova vrata u životu te da ih je ojačalo kao osobe, neki su upoznali novu posebnu osobu, a neki su posjetili neka mjesta do tad neposjećena, otkrili neke vještine za koje nisu znali, a posebno me veseli kada mi se vrate s pričom „Sad napokon znam s čime se želim baviti u životu!“