- Pčelarstvo odnosno apiterapija je moja meditacija. Pčelar ili jesi ili nisi, shvatiš to nakon „nekoliko“ uboda, pobjeglih rojeva, praznih košnica (čitaj bez meda) i varoe. Iako ovaj hobi izgleda jednostavan, svake godine je sve teže zbog nesavjesnog ponašanja prema prirodi koje rezultira klimatskim promjenama i neredom u godišnjim dobima. Nedostatak cvjetnih livada, pesticidi, monokulture i urbanizam stavljaju pčelare u poziciju mađioničara i autoprijevoznika. U lipnju na cestama u Dalmaciji se pojavljuju kolone kamiona s pčelama koje migriraju prema unutrašnjosti u potrazi za hranom za pčele.  Jer pelud i nektar su ono bez čega one ne mogu živjeti i nama dodatno donositi količinu za konzumiranje svih proizvoda kojih se teško odričemo – pojašnjava nam Doda. 

A posla oko pčela ima cijelu godinu, od pregledavanja košnica, hvatanju rojeva, kontroliranja i suzbijanja dosadne varoe, hvatanja stršljenova koji su im postali prava prijetnja, seljenja po Lici i slično.  

- Cijeli svijet ovisi o pčelama, a one o mrvicama peludi na cvijetu. Upravo je pelud, koji je bogat vitaminima, bjelančevinama i aminokiselinama (a ima ih svih 22, koliko ih je poznato u biokemiji) koji su presudni u njihovom opstanku. Slikovito rečeno, pčela ima brojne žlijezde koje imaju svoje funkcije pa npr. voštane žlijeze (taj divni vosak koji one proizvode) se razvijaju 11. dana u njenom kratkom životu i funkcioniraju svega nekoliko dana. Tako za 1 kilogram voska koje pčele proizvedu potroše 10 kilograma meda. Međutim, razvoj voštanihih žlijezda je uvjetovan njenom prehranom odnosno peludi pa jednostavno je za zaključiti da se žlijezde neće razviti ako ne jede dovoljnu količinu meda i peludi. I što sad? I onda nema voska s kojim će napraviti sače odnosno poznata skladišta za med i još bitnije, smještaj za nova jajašca iz kojih će izaći nove pčele. I to bi bio početak kraja – priča nam Doda pčelinje probleme te navodi eventualna rješenja. 

Kako to spriječiti? 

- Ako promatramo samo pojedince (izuzmemo li mjere kontroliranja pesticida) možemo puno toga. Na primjer, nemojte saditi neko uvozno cvijeće, jer sama Dalmacija ima predivnu paletu boja samoniklog bilja. I što je zanimljivo, ne trebate ga puno njegovati, a koristi od njega su brojne. To su lavanda, ružmarin, smilje ili običan maslačak kojeg svi kose na proljeće, a prva je hrana pčelama nakon zime. Sve nabrojene biljke možete konzumirati i vi, u obliku čaja, macerata za njegu tijela i užitak u pogledu na cvijetni vrt – napominje Doda. 

Ali, nisu samo pčele ugrožene. Tu su brojni drugi oprašivači, među brojnijom skupinom ugroženih su i leptiri, bez kojih ne možemo zamisliti proljetne livade. 

- Tako je i započela naša ideja o hotelima za ove vrijedne kukce, jer krajem ljeta, odnosno jeseni, svi ti kukci traže mjesto da „prezime“. Ta mjesta su nekakve prirodne šupljine u ostacima drveta, krova, lišća ili čak cigle. Ovakvi hoteli su se počeli raditi zbog solitarnnih pčela (samice ili divlje) koje žive van košnica i nemaju maticu. One su vrlo uspješni oprašivači, a ujedno imaju slabašni žalac, kojega rijetko koriste. Za razliku od medonosnih pčela izlaze iz svojih skloništa već u veljači i vrlo su važne za oprašivanje raznih vočaka – kaže. 

Podsjetimo, učenici Područne škole Dubravice i obrt Doda pčelarica, napravili su sredinom listopada hotel za pčele, ali zapravo se radi o zimskom odmaralištu za mnoge vrijedne kukce koji zbog ljudske aktivnosti gube svoja prirodna staništa što ostavlja posljedice na čitav ekosustav.

Hotel za pčele je postao način kako popularizirati važnost pčela i raznih korisnih kukaca. Vrlo je jednostano napraviti ga i djeci je to jako zanimljivo, ali i roditeljima koji se uvijek uključe. 

- Eto vam obiteljskog druženja. I ne trebaju vam razne dozvole i legalizacije, a gosti koji borave u hotelu  plaćaju na najbolji način. U veljači će iz njega izaći i uljepšati vrt, riješiti ga lisnih ušiju i raznih drugih štetnika. Svakako je i jedinstven ekološki ukras u vrtu – lijepo je pojasnila Doda. 

Proizvodi za koje su zaslužne pčele 

Pčela je jedini insekt koji proizvodi hranu za nas. Najviše se konzumira med. Osobito u zimskom periodu.

- Jedino ga je najbolje konzumirati ujutro natašte, u čaši mlake (ne vruće!) vode. Ili ga držati duže u ustima prije nego se proguta – savjetuje Doda. 

Propolis je sljedeći poznati proizvod od pčela. 

- Svi prvo pomisle na konzumiranje propolisa u borbi s grloboljom što je točno, osobito sad u vrijeme koronvirusa, ali zaboravljena je njegova učinkovitost kod rana i ogrebotina pa tako ja ne izlazim vani bez bočice propolisa u ruksaku. Kod porezotina je prirodni antiseptik i „ljepilo“ za rane. Meni je u kutiji prve pomoči neizostavan sastojak – pojašnjava. 

Pelud je postala sve popularnija, upravo zbog nutritivne vrijednosti. Pomiješan s medom i propolisom postaje prava imunobomba, kako ga često nazivaju pčelari. 

- Skuplja se kontrolirano skuplja u košnicama, jer pčele, kao što sam već rekla, bez nje ne opstaju. I matična mliječ je izvor vitamina, bjelančevina i aminokiselina. Zanimljiva je jer se ličinke koje se hrane isključivo matičnom mlijeći razviju u maticu, dok će se ostale, koje su hranjene pčelinjim kruhom (mješavina nektara i peludi), razviti u vrijedne radilice. Ako niste znali, vi koji svoju jutarnju rutinu ne možete zamisliti bez kave, zahvalite pčelama, jer i dio kave nastaje upravo zahvaljujući njima – zaključila je Doda.