Potrebna je što brža potraga za ostatkom tog tijela iz svemira jer na njega jako utječu naše atmosferske prilike, prvenstveno vlaga i oborine. Nakon pronalaska meteorita najbolje ga je sačuvati u vakuumu, odnosno u uvjetima koji neće puno utjecati na njega. 

– Izgaranje meteora počne na oko 140 kilometara visine, a do 40 kilometara visine on najčešće ili izgori ili se “ugasi”. Ako nije u potpunosti izgorio ili se nije potpuno raspao, događa se “tamni let”. Tada su nam jako bitni visinski vjetrovi čije su vrijednosti poznate visinskim meteorološkim mjerenjima. Sve to utječe na putanju, a mi prilično precizno možemo odrediti gdje je meteorit pao – pojašnjavaju u Hrvatskoj meteorskoj mreži.

– Što se tiče područja gdje pao meteorit u Dalmaciji, suzili smo područje mogućeg pada na 150 metara širine i dva kilometra dužine. Pronalazak meteorita uvijek je koristan, osobito za znanost. Meteoriti, ovisno o svom sastavu, vrijede više ili manje na tržištu, no od velike su važnosti za astronome. Tako doznajemo mnogo podataka u Sunčevom sustavu – kažu u HMM-u.

Kontakt e-mail za one koji pronađu meteorit.

Hrvatski astronomi imaju poruku za eventualne očevice pada meteorita ili za one koji ga pronađu.

– Ako netko pronađe meteorit, imamo molbu da ga fotografira i pošalje nam snimke na info@sci.hr – bili bismo jako zahvalni.

Mi našim astronomima želimo sreću u pronalasku ostatka ovog malog “vanzemaljskog” tijela koje može biti veliko od nekoliko milimetara, pa do čak jednog kilograma, koliko su neke procjene.

Ulaskom u atmosferu, kratkotrajno postiže temperaturu od oko milijun Celzijevih stupnjeva, no onda slijedi usporavanje. Ako dospije do površine Zemlje, pada prosječnom brzinom od oko 300 kilometara na sat i to potpuno ohlađen