Još kao mladić žudio je za fotoaparatom. No, bio mu je nedostižan. Sve do Božića 1963. u Skopju, gdje je, kao mladi arhitekt, sudjelovao u obnovi potresom razorenog grada.

Otkrio je to Boško Fržop prigodom posljednjeg dokumentiranog susreta, na otvorenju njegove izložbe o suhozidnoj baštini 2017. godine, piše HRT.

Dokumentirao je fotografijama obnovu Skopja i Banja Luke nakon razornih potresa. No, objektivom fotoaparata najčešće je lovio prizore koji su mu obilježili djetinjstvo i odrastanje. Umirovljeničke je dane uvelike posvetio fotografiji, dokumentiranju i revitalizaciji baštine u kamenu - prisjeća se etnolog Jadran Kale, koji je s Fržopom godinama blisko surađivao.

Dalmatinski mu je kamenjar bio prirodno okruženje i nadahnuće - svjedoči Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika i predsjednik fotokluba Šibenik, čiji je Boško Fržop bio - isitiču članovi - dobri duh!