Naime, u Ugovoru o pravu služnosti iz 2019. godine, koji potpisuje tadašnja ministrica Marija Vučković, nema odredbe o tome da investitor preuzima obvezu plaćanja komunalne naknade. Lokalni čelnici, Predrag Burza i Marijo Ćaćić, pripremaju rješenja za naplatu od države koja je vlasnik zemljišta

Golema vjetroelektrana smještena na području Knina i  Ervenika, VE Krš-Pađene snage 142 megavata, ni pet godina od početka proizvodnje električne energije nije počela plaćati naknadu za korištenje prostora, a niti komunalnu naknadu i doprinos, što je prihod jedinica lokalne samouprave.

„Ništa, nula“, odgovara načelnik općine Ervenik Predrag Burza na pitanje FORBES Hrvatska o tome koliko su do sada primili na ime raznih naknada od vlasnika te vjetroelektrane, tvrtke C.E.M.P. u vlasništvu Milenka Bašića.

Apsurd do apsurda

Slučaj već doista postaje apsurdan. Za općinu Ervenik, gdje se nalazi 36 od 48 vjetroturbina VE Krš-Pađene, dug za naknadu za korištenje prostora će do kraja godine iznositi 2 milijuna eura, a na to treba dodati i kamate te sudske troškove, pa načelnik općine računa da bi se mogao ukupno kretati oko 4 milijuna eura. Gradonačelnik Knina Marijo Ćaćić kaže da je kod njih u pitanju dug koji će do kraja godine biti ukupno milijun eura.

Grad Knin i općina Ervenik su, naime, prije dvije godine tvrtku C.E.M.P. tužili zbog neplaćanja naknade za korištenje prostora, i angažirali vještaka, a očekuju da će Trgovački sud u Zagrebu uskoro donijeti prvostupanjsku presudu, piše Forbes.

Što se pak tiče komunalne naknade i doprinosa, moguće je da će ih tim dvjema lokalnim jedinicama na kraju morati plaćati država kao vlasnik zemljišta, a ne investitor koji proizvodi električnu energiju i od njene prodaje solidno zarađuje. Kako za FORBES Hrvatska kažu Burza i Ćaćić, u Ugovoru o pravu služnosti iz prosinca 2019. godine ta obveza plaćanja komunalne naknade nije prebačena na investitora iako je trebala biti.

Ugovor o pravu služnosti je s C.E.M.P- om potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, a općina Ervenik i grad Knin su ga prvi put dobili na uvid tek ovoga ljeta.

Zašto komunalna naknada nije obveza investitora?

„Inače se obveza plaćanja komunalne naknade i doprinosa po ‘špranci’ u takvim ugovorima prebacuje na investitora, ali za VE Krš-Pađene te stavke u ugovoru, koji je potpisala tadašnja ministrica poljoprivrede Marija Vučković, nema, nestala je. Kako i zašto, ne znamo“, kaže nam Ćaćić. Obojica lokalnih čelnika kažu i da su im ranije iz Ministarstva poljoprivrede u službenom odgovoru koji je potpisao državni tajnik Mladen Pavić bili naveli da je plaćanje komunalne naknade obveza investitora.

U Erveniku bi se moglo raditi o mjesečnoj obvezi koja ide do čak 270 tisuća eura, a kod Knina o daleko manjoj jer je, s jedne strane, manje područje pod vjetroturbinama i, s druge, primjenjuju  niži koeficijent za naplatu komunalne naknade od Ervenika.

O tome da vlasnik VE Krš-Pađene ustrajno ne plaća ništa lokalnim jedinicama samouprave je HTV objavio prilog u nedjelju, a iz tvrtke C.E.M.P. su tada poručili da ne plaćaju naknadu za korištenje prostora jer „obveza nije utvrđena dok se jedinice lokalne samouprave ne dogovore oko točnog postotka raspodjele, ili dok to umjesto njih ne odredi sud“. Što se komunalne naknade i doprinosa tiče, i oni su odgovorili da bi komunalnu naknadu i doprinos trebao, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, „plaćati vlasnik zemljišta, a to je Republika Hrvatska.”

Cijeli članak pročitajte ovdje.