Štoviše, tim znanstvenika otkrio je da je vjerojatnost da se svake godine ponovi pandemija sličnog učinka kao ova s covidom-19 dva posto, prenosi N1.

Kad se statistika primjeni na životni vijek čovjeka, to znači da svatko od nas ima 38 posto šanse doživjeti veliku pandemiju barem jednom u životu.

“Najvažniji zaključak istraživanja je da su velike pandemije poput covida-19 i španjolske gripe prilično vjerojatne”, objavio je William Pan, istraživač na Sveučilištu Duke.

Studija objavljena u PNAS-u analizirala je povijesne zapise o epidemijama od 1600. do danas. Pronašli su 476 dokumenata na tu temu, a oko polovice ih je imalo naveden broj preminulih. Oko 145 epidemija uzrokovalo je manje od 10.000 smrtnih slučajeva dok za njih 114 znamo da su postojale, ali ne znamo koliko je ljudi umrlo.

Osim toga, treba spomenuti i da su iz istraživanja isključili sve aktivne infekcije – covid-19, HIV i malariju.

Tim je analizirajući podatke otkrio da godišnji broj epidemija jako varira, a vjerojatnost da se ekstremni primjeri poput španjolske gripe (1918.-1920.) ponove svake godine u posljednjih 400 godina je između 0,3 i 1,9 posto.

“Lagani pad vjerojatnosti intenziteta epidemije podrazumijeva da su ekstremne epidemije relativno vjerojatne”, piše u studiji.

Da stvar bude bolja, vjerojatnost raste s vremenom. U posljednjih 50 godina svjedočimo rastu razina novih patogena koji se šire među ljudima. SARS-CoV-2 je najočitiji primjer, ali ne treba zaboraviti da smo posljednjih desetljeća imali i svinjsku gripu, ptičju gripu, ebolu i mnoge druge epidemije.

“Kad u obzir uzmemo i povećani broj bolesti porijeklom životinjskih, što je povezano s klimatskim promjenama, sve to stvara klimu za stvaranje pandemije slične covidu-19, a vjerojatnost bi se u idućim desetljećima moglo udvostručiti”, pišu u radu.

Premda se još uvijek nismo oporavili od trenutne pandemije, važno je ne pretpostavljati da nam se nijedna više neće dogoditi, piše Science Alert.