Riječ “fen” točno opisuje ovu pojavu: vruć, suh vjetar koji se spušta niz planine i prži sve pred sobom. Ovaj neobičan, a ponekad i opasan, fenomen, dovoljno je moćan da dramatično podigne temperature, prenosi N1.

Ove godine pojavio se u čitav niz navrata, uključujući tijekom toplinskih valova kada je prouzročio porast temperatura do nesnosnih razina.

Ranije ovog mjeseca, fen je povezan s temperaturama od 39 stupnjeva Celzijusa na jugoistoku Tajvana. Isti tip vjetra potencijalno je pojačao intenzivni toplinski val u Francuskoj, a pojavljuju se i teorije da je upravo fen “pomogao” u stvaranju suhih uvjeta koji su raspirili katastrofalne požare na havajskom otoku Mauiju u kojima je poginulo najmanje 106 ljudi.

I na Antartici

Do efekta fena može doći i na mnogo hladnijim mjestima, čak i na Antartici, gdje fen može pridonijeti ubrzanom kolapsu ledenih površina. Također, smatra se da je upravo fen odgovoran za odlamanje značajne količine leda s obale Grenlanda.

Moguće je da neobična snaga fena ne staje tu. Narodne predaje kažu da fen može izazvati negativne psihološke posljedice poput depresije ili suicidalnih misli. I dok za to nema previše dokaza, vrijedi naglasiti da se fen ne treba shvaćati olako. Znanost nam, na sreću, može pomoći da bolje shvatimo ovaj fenomen, kao i rizike koje nosi.

“Obično je za pojavu fena potrebna neka planina ili lanac brda,” kaže Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva. Vlažni vjetar “uspinje” se jednom stranom planine, gdje dolazi u doticaj s hladnijim zrakom. Vlaga formira oblake ili kišu pri vrhu planine, što “oslobađa energiju u atmosferu” i izaziva porast temperature.

Vjetar se potom spušta niz drugu stranu planine, gdje se u uvjetima bez naoblačenja dodatno zagrijava na suncu. Temperature zraka mogu skočiti za 10 stupnjeva Celzijusa, a ponekad i više. Rekord iz 1972. godine sugerira da je upravo fen u američkoj saveznoj državi Montani odgovoran za porast temperature od -48 stupnjeva do 9 stupnjeva – dakle nevjerojatnih 57 stupnjeva Celzijusa, u tek 24 sata. Slični fenomen zabilježen je također u Montani u siječnju 2020., kada je temperatura skočila za čak 29 stupnjeva Celzijusa u samo sat vremena.

Češće puhanje fena izaziva porast temperature od nekoliko stupnjeva. Ovaj fenomen vjerojatno će postati još značajniji u narednim godinama, kaže Jim Overland, arktički meteorolog pri američkoj Nacionalnoj oceanskoj i atmosferskoj administraciji (NOAA), budući da očekujemo dulje, češće i intenzivnije toplinske valove izazvane klimatskim promjenama.

“Kada uz klimatske promjene stavite i normalne promjene koje donosi fen, sve skupa to izaziva toplinski val kakav nikada prije niste vidjeli,” kaže Overland.

“Vatreni uragan”

Početkom kolovoza, strašni požar pogodio je popularni grad Lahainu na havajskom otoku Maui. Guverner Havaja požar je opisao kao “vatreni uragan”, a izazvala ga je kombinacija faktora, uključujući visoke temperature, nisku vlažnost zraka, suho raslinje u zahvaćenom području i jaki vjetrovi izazvani obližnjim uraganom. Ipak, moguće je da je oluja koja se spustila s obližnje planine, odnosno efekt fena, također djelomično odgovorna, kažu neki stručnjaci.

Zaista je moguće da je ovdje došlo do pojave fena, kaže Craig Clements, direktor centra za istraživanje požara na sveučilištu San Jose u Kaliforniji. Ipak, Clements naglašava da su požari u Lahaini u najvećem dijelu izazvani snažnim vjetrovima na tom području.

Efekt fena često se pojavljuje u vezi s velikim požarima, kaže Clements, navodeći kao primjer Kaliforniju i Grčku. Fen se također povezuje sa šumskim požarima na jugu Južnoafričke Republike, kao i eratičnim požarima oko kanadskog planinskog lanca Rockies.

“Jedna stvar koju ljudi ne shvaćaju jest da fen može isušiti gorivo za požar,” kaže Clemens. “U jednom trenutku raslinje je prepuno rose, a za sat vremena je suho poput šibice.” To je posebno problematično zbog brzog širenja požara u takvim područjima.

Ubrzani utjecaj fena na okoliš vidljivi su i na drugim mjestima, poput snijegom okovanih planinskih lanaca koje fen ubrzano “čisti” od snijega i leda. Neki ljudi zbog toga ovaj vjetar nazivaju “gutačem snijega,” kaže Clemens.

Psihološke posljedice

Traju istraživanja o tome ostavlja li fen zaista psihološke posljedice po ljude, kako tvrdi predaja naroda nastanjenih oko Alpi. Jedna studija, provedena 2020. godine, analizirala je podatke o gotovo 72.000 slučajeva hospitalizacija zbog mentalnog zdravlja u periodu od 35 godina u švicarskom Bernu. Otkriveno je da se fen može povezati s petpostotnim porastom rizik od takve vrste hospitalizacija. Ipak, Clemens navodi da je tako nešto teško dokazati i da je moguće da su ulogu odigrali i neki drugi faktori.

U svakom slučaju, ovaj vjetar iznimno utječe na vremenske uvjete i požare na nekim mjestima i važno je biti svjestan rizika koje on predstavlja, kaže Bentley.

“Ne možete ništa učiniti kako biste zaustavili vjetar,” kaže ona, no važno je biti spreman na posljedice do kojih može doći u našem dijelu svijeta, pogotovo ako postoji rizik od opasno visokih temperatura ili smrtonosnih požara.