U istraživanju je sudjelovalo 6800 dobrovoljaca čija je prosječna dob bila oko 50 godina. Prije svega, stručnjaci su prikupili informacije o sudionicima, uključujući medicinsku dokumentaciju, visinu i težinu. Nakon dobivanja početnih podataka, započelo je dugoročno razdoblje promatranja sudionika. To uključuje podatke dobivene praćenjem posebnim narukvicama koje su istraživačima prenosile informacije o kvaliteti sna ispitanika.

Naknadna analiza dobivenih podataka omogućila je otkrivanje veze između poremećaja spavanja i šest bolesti. Osobe koje su imale poremećenu regulaciju faza dubokog i brzog sna, češće su patile od tahikardije, depresije, pretilosti, hipertenzije, anksioznog poremećaja i hiperlipidemije, piše Index.

Hiperlipidemija je stanje koje karakterizira abnormalno visoka razina masti (lipida) u krvi. Poremećaj često uzrokuje razvoj kardiovaskularnih bolesti. Također, neke vrste hiperlipidemija utječu na razvoj akutnog pankreatitisa.

Jedna ranija studija američkih znanstvenika pokazala je da spavanje manje od sedam sati povećava rizik od razvoja visokog krvnog tlaka za 7 posto, a manje od pet sati povećava taj rizik za 11 posto. Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije (NHS) preporučuje odraslima da spavaju između sedam i osam sati noću.