U mnogim dijetama za mršavljenje preporučuje se post, a isti je dio narodnih i vjerskih običaja. Dok postoje brojni zagovornici posta koji tvrde da je apstinencija od hrane dobar izbor za naš organizam, postoje oni koji se protive tom razmišljanju. Često pitanje je stoga zašto je dobro postiti? Jedno je sigurno, u pravilnoj mjeri i uz oprez, post može biti dobar za nas, no uvijek postoje iznimke i osobe kojima se preporučuje posebna pažnja.

Gladovanje ili post se uvijek tretiralo kao način detoksikacije organizma – u našem narodu posebice na vjerskoj razini. U nekim kulturama se zna zašto je dobro postiti – da bi se ojačao imunitet i da bi se riješili bolesti. No, postoji li zaista zdravstvena potvrda u tome?

Što je post i privremeni post?
Pod pojmom post podrazumijeva se povremena restrikcija od hrane tako da se kroz dan unosi jedan obrok umjesto nekoliko manjih. Povremeni post se u nekim dijetama može odnositi na konzumiranje hrane samo u određenom periodu. Tako primjerice funkcionira osmosatna dijeta, način prehrane koji je izazvao brojne polemike u nutricionizmu.

Osmosatna dijeta preporučuje konzumiranje hrane isključivo u intervalu od osam sati. Na taj način se, tvrde osnivači ove dijete, gube kilogrami i štiti zdravlje. Doduše, u tih osam sati smije se jesti što god poželite, što može biti problematično ako je cilj poboljšanje zdravlja. Dijeta koja objašnjava zašto je dobro postiti počiva na principu 16:8 te se bazira na teoriji da je ljudsko tijelo stvoreno tako da lakše podnosi periode obilnog hranjenja, a nakon toga razdoblje posta u usporedbi sa stalnim dohranjivanjem.

Zašto je dobro postiti?
Da bismo mogli razumjeti zašto je dobro postiti, trebamo znati što se događa u našem organizmu za vrijeme posta. Ovo su do sada zamijećene prednosti posta:

– poboljšano iskorištavanje glukoze

– gubitak masnog tkiva i mršavljenje

– povećanje dobrog HDL kolesterola

– usporava se proces starenja

– smanjuje upalne procese

Kada tijelu oduzmemo hranu ili imamo restrikcije, podiže se razina hormona rasta. U periodu gladovanja se naše tijelo prilagođava smanjenom unosu energije i onda aktivira druge metaboličke puteve. Na taj način se poboljšava osjetljivost na inzulin jer u stanju gladovanja hormoni pojačavaju proizvodnju glukoze u jetri te smanjuju njeno iskorištavanje u mišićima i masnom tkivu. Unatoč gubitku masnog tkiva zbog posta, ne dolazi kod svih osoba do spuštanja kolesterola, ali se pokazalo povećanje u HDL ili dobrom kolesterolu. Ovo bi značilo da povremeno gladovanje ima dobar utjecaj na srce i kardiovaskularni sistem.

Kada postimo tijelo prvo troši razine ugljikohidrata glikogena iz jetre i mišića. Tada dolazi do gubljenja masnog tkiva i mršavljenja kojeg promoviraju dijete s postom. S obzirom na to da se ne unosi hrana, tijelo reagira tako da krene razgrađivati vlastito tkivo, a prve na redu su nakupljene masnoće ili masne naslage.

Osim na naše masno tkivo, post utječe i na naše živčane stanice, piše nutricionistica i profesorica Vranešić Bender za portal Vitamini.hr. Doduše, ne jednako na muškarce i žene. Pokazalo se kako muške stanice brže odumiru, dok se ženske trude ostati žive i očuvati energiju. Post izaziva promjenu u metaboličkom stanju koje poboljšava otpornost neurona te tako može pomoći u suprotstavljanju brojnim neurološkim poremećajima. I kod životinja i ljudi može spriječiti metabolički sindrom ili sindrom x, glavni čimbenik rizika za brojne neurološke bolesti. Ovo je također vezano uz pretilost i povećane masne naslage na tijelu.

Jedan od razloga zašto je dobro postiti jest taj što reducirani unos kalorija i post mogu usporiti starenje. Studije su pokazale da kod pretilih osoba ograničavanje kalorija može smanjiti rizik od nastanka bolesti srca, dijabetesa i tumora. Osim toga, post pomaže u održavanju zdravlja stanica što smanjuje količinu upaljenih i oštećenih stanica. Upravo to je čest uzrok kroničnih bolesti koje ubrzavaju starenje i smanjuju kvalitetu života.

Tko ne bi trebao postiti?
Nekoliko je načina na koje možemo postiti, točnije, reducirati unos hrane. Vrlo je važno uzeti u obzir da post nije za svakoga te ukoliko kod posta osjetite zdravstvene tegobe poput teške vrtoglavice, bolova u glavi i mišićima i teške malaksalosti, prekinite s postom i pojedite nešto.

Postiti bi trebale osobe dobrog zdravstvenog stanja te one koje nemaju problema sa spavanjem, koje nemaju poteškoća s apetitom i prehranom, te one osobe koje su u intenzivnom treningu. Post se ne preporučuje osobama koje imaju problema s probavom niti dijabetičarima. Post bi mogao biti problematičan i kod osoba čiji posao zahtjeva pojačanu koncentraciju i pažnju. Trudnice, dojilje i djeca bi također trebali izbjegavati post.

Najbolje metode posta
Nakon što ste shvatili zašto je dobro postiti, potrebno je pronaći najbolji i najzdraviji način za post. Neki od načina su:

– post od 24 sata jednom ili dva puta tjedno

– post svaki drugi dan

– metoda 16:8

– metoda 5:2

Kod posta od 24 sata pravila su jednostavna, jedan čitavi dan ne jedete ništa i takvu praksu ponovite jednom ili dva puta tjedno. To izgleda tako da, primjerice, ne jedete ništa od večere u srijedu do večere u četvrtak. Slično je i kod posta svaki drugi dan, a izgleda tako da ovaj post od 24 sata ponavljate. Tako imate 12 sati razdoblja u kojima unosite hranu i 36 sati razdoblje u kojem postite.

Metoda posta 16:8
Metoda za post 16:8 znači da bi se preskakao doručak i svakog dana ograničavao period u kojem se konzumira hrana. Konkretno, 16 sati biste trebali postiti, a samo unutar osam sati nešto jesti. To bi izgledalo tako da preskočite doručak, prvi puta jedete u 11 sati i onda postite sve do 19 sati. Bilo bi dobro ne jesti večeru prije spavanja, no možete unijeti neki lakši obrok ako se dobro osjećate.

Metoda posta 5:2
U metodi posta 5:2 se ograničava unos kalorija, ali ne kroz cijeli tjedan, već u dva dana u tjednu. Tako se u dva dana u tjednu koje sami odredite unosi tek 500-600 kalorija, a ostale dane se može normalno jesti.