- Arterijska hipertenzija, odnosno povišeni krvni tlak jest kronična bolest koju karakterizira visok tlak u krvnim žilama - arterijama. Zbog ovog povišenja, a kako bi se održao normalni protok krvi, potreban je snažniji rad srca što dovodi do zadebljanja srčanih stijenki  i opterećenja srca. Ubrzava se ateroskleroza, odnosno taloženje masnih naslaga na stijenkama krvnih žila, koja dovodi do oštećenja i suženja krvnih žila, a posljedica je otežan protok krvi i smanjena doprema kisika u organe. Dugotrajna asimptomatičnost arterijske hipertenzije uzrok je prekasnog postavljenja dijagnoze, jer najčešće se otkrije slučajno. Stoga Svjetska i Hrvatska liga za hipertenziju preporučuju barem jednom godišnje izmjeriti krvni tlak kako bismo registrirali povišene vrijednosti te pravovremeno krenuli s liječenjem dok još nema oštećenja organa – pojašnjava doktorica Gulin.

Krvni tlak treba mjeriti nakon mirovanja barem 5, a poželjno i 15 minuta, dok se 30 minuta prije mjerenja ne bi smjelo pušiti, piti kavu, jesti i vježbati. Položaj kod mjerenja je sjedeći, leđa su oslonjena na naslon stolice. Noge ne smiju biti prekrižene, stopala su na podlozi. Ruka na kojoj se mjeri krvni tlak treba biti položena na stol u razini srca. Potrebno je mjeriti najmanje dvaput, poželjno triput, s razmakom od 1 do 2 minute između mjerenja.

- Prilikom mjerenja krvnog tlaka, mjeri se sistolički i dijastolički tlak, a koji se razlikuju po tome da li se srčani mišić stišće, što se naziva sistola, ili opušta između dvije kontrakcije, što se naziva dijastola. Prva vrijednost koju tlakomjer pokaže je sistolički, gornji, 'srčani' tlak, druga dijastolički donji tlak. Krvni tlak treba izmjeriti na obje nadlaktice, a vrijednosti ne moraju biti istovjetne. Normalne vrijednosti krvnog tlaka su do 130/85 mmHg. Vrijednosti 130-139/85-90 mmHg smatraju se prehipertenzijom, a dijagnoza arterijske hipertenzije se postavlja ukoliko su vrijednosti ≥140/90 mmHg. Većina osoba sa arterijskom hipertenzijom nema simptoma, manjina pri višim vrijednostima krvnog tlaka ima nespecifične simptome kao što su glavobolja, crvenilo lica, zujanje u ušima, krvarenje iz nosa, nelagoda u prsima, zanošenje u hodu, mučnina i povraćanje – kaže dr. Marijana Gulin.       

U obradi bolesnika s arterijskom hipertenzijom potrebno je uzeti detaljnu obiteljsku i osobnu anamnezu, učiniti fizikalni klinički pregled, EKG i procijeniti sveukupni kardiovaskularni rizik. Važno je učiniti laboratorijske testove krvi i urina, te UZV abdomena i urotrakta. Eventualna daljnja obrada planira se ovisno o ranije navedenom, a može uključivati UZV srca, test opterećenja, Color dopler UZV krvnih žila vrata, bubrega, zdjelice i nogu.

- Neprepoznata, neliječena ili nezadovoljavajuće liječena arterijska hipertenzija uzrokuje oštećenja krvnih žila brojnih organa, a najčešće su zahvaćeni mozak, srca, bubrezi, oči, koji su 'ciljni' organi u hipertenziji. Vrlo ozbiljne komplikacije arterijske hipertenzije jesu infarkt srca, moždani udar, zatajenje bubrežne funkcije i dijalizno liječenje te oštećenja vida. Ako patite od visokog tlaka, javite nam se  i dopustite nam da sa svojim znanjem i dijagnostičkim mogućnostima sudjelujemo u liječenju vaše arterijske hipertenzije – kaže za kraj dr. Gulin.

Naručite se na internistički pregled kod dr. Marijane Gulin u Poliklinici Affidea Vita i tijekom svibnja ostvarite 20 posto popusta!

Poliklinika Affidea Vita nalazi se u Šibeniku na adresi Matije Gupca 93, a za dogovor termina nazovite ih na 022 312 644 ili im pošaljite upit na mail. Više informacija pronađite na webu i Facebooku.