Liječnici kažu kako im se u ordinacije prilikom značajne promjene vremena obično javljaju ljudi sa tipičnim simptomima kao što su osjećaj mučnine, depresija, vrtoglavica, glavobolja, migrena, visok ili nizak krvni tlak te opća tjelesna slabost i neobjašnjiv umor. Nagađaju da je razlog tome češći boravak u zatvorenim prostorima, zbog čega je sposobnost aklimatizacije tijela smanjena.

Pri promjeni vremena, dodaju, posebno za vrijeme oluje ili jakog vjetra, u atmosferi dolazi do stvaranja više pozitivnih iona koji nepovoljno djeluju na organizam. Ljudi će primijetiti česte promjene raspoloženja i razdražljivost. Može doći do pogoršanja stanja kod kroničnih bolesnika. Simptomi se javljaju od 24 do 48 sati prije vremenske promjene, a mogu se manifestirati oko dan ili dva.

U tim situacijama ne valja posezati za kućnom ljekarnom i nasumično uzimati lijekove, nego kronični bolesnici moraju nastaviti s redovitom terapijom, a u slučaju da im ne pomaže, mogu se kao i ostali, konzultirati sa svojim liječnikom obiteljske medicine. Usto, stručnjaci preporučuju alergičarima pravodobno uzimanje lijekova jer bi u zraku mogla biti povećana razina alergena. Oboljeli od alergije o koncentraciji peludi u zraku mogu se informirati na raznim aplikacijama.

“Kod nagle promjene vremena prvi problem su nagle promjene atmosferskog tlaka, neposredno prije dolaska ciklona. Tad se kod ljudi češće javljaju srčani ili moždani udari. Zbog velikih oscilacija atmosferskog tlaka može doći do promjena u protoku kroz već bolešću sužene krvne žile i nastupa srčanog ili moždanog udara”, upozorio je u razgovoru za 24sata kardiolog internist dr. Dražen Šebetić dodajući kako se naglim padom temperature zraka kod pacijenata s postojećim dijagnozama, osobito ako je riječ o koronarnim bolestima, nerijetko pogoršavaju simptomi.

“Kod takvih pacijenata inače ima puno više simptoma tijekom hladnog vremena, opet zbog suženih krvnih žila. Isto tako pacijenti skloni oscilacijama krvnog tlaka teže podnose oscilacije tlaka zraka”, nastavio je dr. Šebetić.

Dramatične promjene vremena dodatno povećavaju podražaj vegetativnog sustava, a to sve utječe na razne bolesti. Dodatno, visoke temperature uzrokuju širenje krvnih žila kako bi se organizam uz termoregulaciju bolje rashladio, dok naglo zahlađenje vodi do naglog stezanja i sužavanja krvnih žila. Liječnici upozoravaju kako je to posebno opasno kod ljudi koji imaju probleme s visokim krvnim tlakom, a već oštećene žile se radi takve promjene dodatno oštećuju.

“Bolesnici s postojećim srčanožilnim bolestima tijekom naglih promjena atmosferskog tlaka i vanjske temperature zraka trebaju odgoditi fizičke aktivnosti koje nisu neophodne, dok se ne smire vremenske prilike. Najbolja prevencija je redovito uzimanje propisane terapije i prije nego što nastupe promjene vremena. Ako se jave nepredviđene tegobe, što prije se treba javiti svojem liječniku”, napominje dr. Šebetić.

Osim na kardiološke pacijente, naglo zahlađenje posebno utječe na dijabetičare, kojima je tijekom hladne fronte puno teže kontrolirati razine šećera u krvi, te na ljude koji imaju tegobe s plućima. Glavobolje i bolovi u sinusima su više izraženi tijekom hladnijeg vremena, kao i češći poremećaji u radu imunološkog sustava te sklonost prehladama i infekcijama, osobito upala uha, zbog povećane vlage u zraku.

Vlaga u kombinaciji s promjenama tlaka može rezultirati i bolovima u kostima i zglobovima, a ako se uz sve ove vremenske neprilike pojavi i vjetar, mogao bi prouzročiti napadaje migrene. Kad zrak postane hladan, teže je disati. Hladan i suh zrak može iritirati dišne puteve i prouzročiti dodatne tegobe ljudima koji već imaju problema s disanjem zbog astme ili kronične opstruktivne bolesti pluća. Zato se svakako utoplite i izbjegavajte vježbanje ili veći fizički napor na otvorenom ili makar dok se vremenske prilike ne smire.

Iako sve češće nagle promjene vremena utječu na mnoge, kod većine oni neće izazvati nikakve tegobe ni posljedice.

“Mladi i zdravi ljudi najčešće neće osjetiti posljedice, no u posebno rizičnoj skupini su mala djeca, stariji ljudi, kardiovaskularni i pulmološki bolesnici te meteoropati”, pojasnio je liječnik obiteljske medicine dr. Milan Mazalin za 24sata.

Rezultat mogu biti srčani i moždani udar čak i sa smrtnim ishodom. Stručnjaci kažu kako se čovjek može pripremiti češćim boravkom u prirodi prije nego što su nastupile promjene vremena, a potom i ponašanjem u skladu s vremenskim uvjetima. To znači da se valja odjenuti u skladu s temperaturom zraka te izbjegavati pothlađivanje ili pregrijavanje zbog neadekvatne odjeće. Ljudi koji su u rizičnoj skupini, svakako bi trebali izbjegavati boravak na otvorenom tijekom promjene vremena.

“Kod kroničnih bolesnika je važno redovito uzimati terapiju te malo pozornije pratiti mjerljive parametre. To znači da možete češće izmjeriti tlak, puls ili šećer kako bi liječnik procijenio treba li prilagoditi terapiju”, ističe dr. Mazalin dodajući kako nikako ne treba na svoju ruku mijenjati terapiju jer to može naštetiti.