Prema istraživanju objavljenom u časopisu “Journal of Optometry” 2019. godine, prevalencija sindroma kompjuterskog vida među studentima povećala se tijekom proteklog desetljeća.

Istraživanje je pokazalo da je gotovo polovica sudionika imala simptome sindroma kompjuterskog vida. Ovim podacima u korist ide i činjenica da mnoga istraživanja potvrđuju sve češći simptom suhog oka, a koji se smatra simptomom ovog problema.

Tako studija provedena u Južnoj Koreji 2020. godine pokazuje kako je prevalencija suhog oka, koji je čest simptom sindroma kompjuterskog vida, značajno porasla među odraslim osobama tijekom posljednjih deset godina.

Najčešći simptomi ove bolesti su osjećaj napetosti očiju, suhoće i povećane osjetljivosti.

Simptomi sindroma kompjuterskog vida

Kao posljedica produljenog izlaganja digitalnim ekranima, sindrom računalnog vida može izazvati niz simptoma koji mogu biti neugodni i utjecati na svakodnevno funkcioniranje.

Simptomi sindroma kompjuterskog vida obuhvaćaju niz senzornih i fizičkih manifestacija koje se javljaju nakon dugotrajnog gledanja u ekrane digitalnih uređaja.

Ovo su najčešći:

1. Napetost očiju

Napetost očiju jedan je od najčešćih simptoma sindroma kompjuterskog vida. Osjećaj napetosti, umora ili nelagode u očima često je rezultat produženog fokusiranja na ekran.

Bore oko očiju: Javljaju se i zbog načina na koji spavate, evo kako ih ublažiti

To može biti posljedica smanjenog treptanja oka tijekom gledanja u ekran, što dovodi do suhoće i nelagode. Normalna učestalost treptanja je oko 15 do 20 puta u minuti. Kod sindroma kompjuterskog vida treptanje se smanjuje na šest do osam puta u minuti.

Ovaj simptom, sudeći po istraživanju objavljenom u časopisu “American Journal of Ophthalmology” 2020. godine, doživljava od 50 do 90 posto korisnika digitalnih uređaja.

2. Suhoća očiju

Suhe oči su uobičajeni simptom sindroma kompjuterskog vida. Gledanje u ekran smanjuje broj treptaja, što dovodi do manje vlage na površini oka.

Suhoća očiju može uzrokovati nelagodu, osjećaj peckanja ili osjećaj prisustva stranog tijela u oku. Ovo je čest simptom koji se pojavljuje kod dugotrajnog gledanja bez pauza.

3. Glavobolje

Glavobolje su čest simptom sindroma kompjuterskog vida, posebno nakon dugotrajnog gledanja u ekran.

Plavo svjetlo ekrana postaruje kožu, a loše je i za vid. Kako se zaštititi?

Produženo fiksiranje pogleda na ekran može uzrokovati napetost mišića oko očiju i čela, što može rezultirati glavoboljom.

Zbog smanjenog treptanja dolazi do suhoće očiju i dodatnog naprezanja što također može rezultirati glavoboljom. Osim toga, ekrani obično emitiraju plavo svjetlo koje može utjecati na cirkadijalni ritam i izazvati umor očiju koji može biti povezan s osjećam boli u glavi.

Do glavobolje dakle dolazi i zbog napetosti u očima, odnosno, zbog naprezanja očiju.

4. Zamagljen vid

Zamagljen vid ili gubitak oštrine vida često su povezani sa sindromom kompjuterskog vida. Produženo fiksiranje pogleda na ekran može uzrokovati privremeni gubitak oštrine vida ili osjećaj zamagljenosti.

Kod nekih osoba može doći do stvaranja dugotrajnog gubitka oštrine vida što može zahtijevati posjet oftalmologu.

5. Osjetljivost na svjetlost

Osjetljivost na svjetlost, poznata i kao fotofobija, može biti simptom sindroma kompjuterskog vida. Gledanje u svijetle ekrane digitalnih uređaja može povećati osjetljivost očiju na svjetlost, što može uzrokovati nelagodu ili bol.

Ovo je posebice tako ako se radi o ekranu koji emitira plavu svjetlost koja može potaknuti napetost oka i uzrokovati glavobolje.

6. Bol u vratu i leđima

Produženo sjedenje u neudobnom položaju dok koristite digitalne uređaje može rezultirati bolom u vratu i leđima. Nepravilna ergonomija radnog stolca može uzrokovati napetost mišića i nelagodu u vratu i leđima.

7. Poteškoće sa spavanjem

Većina ekrana u koje svakodnevno gledamo emitira plavo svjetlo za koje se pokazalo da je poprilično štetno za naše oči, ali i generalno stanje.

Osim što plavo svjetlo digitalnih ekrana povećava rizik od razvoja sindroma kompjuterskog vida, može uzrokovati pojačan umor i napetost očiju.

Međutim, negativne posljedice koje uzrokuje su vezane uz mentalno zdravlje i s poremećajima spavanja. Izloženost plavom svijetlu u satima prije spavanja može utjecati na lošiji san. Plavo svjetlo smanjuje razinu otpuštanja melatonina, hormona koji nam pomaže spavati.

Dok nam je to korisno danju, jer plavo svjetlo povećava kognitivne sposobnosti i osjećaj budnosti, noću može stvarati velike probleme s uspavljivanjem.

Dugotrajno gledanje u plavo svjetlo utječe na teže uspavljivanje, ali i lošiji i kraći san. Istraživanja pokazuju da polovica ispitanika doživljava smanjenje umora nakon gledanja u ekrane, a petina njih je doživjela lošiji san.

Više od polovice ispitanika doživjelo je lošiju kvalitetu sna i kraće spavanje.

Osim navedenih, kod simptoma kompjuterskog vida mogu se pojaviti i ovi:

– teškoće u fokusiranju na neku točku

– promjene u percepciji boja

– osjetljivost na bljesak svjetlosti

– osjećaj kao da kapci trepere

– crvenilo oka

– svrbež oka

– osjećaj peckanja oka

– pojačano suzenje oka pri kraju dana

Sve od navedenog iznimno utječe na mentalno zdravlje i cjelodnevni umor pojedinca. Ovo može izazvati pojačan osjećaj nemira, tjeskobe i anksioznosti.

Kako se liječi sindrom kompjuterskog vida?

Liječenje sindroma kompjuterskog vida obično uključuje kombinaciju preventivnih mjera, promjena u radnim navikama i upotrebu određenih terapija za ublažavanje simptoma.

Svaka osoba ima drugačije dnevne i radne navike stoga je liječenje potrebno prilagoditi tome. Prvi korak u liječenju sindroma kompjuterskog vida je smanjivanje vremena koje se provodi pred ekranima.

Ovo su neki od načina kako liječiti i kako spriječiti sindrom kompjuterskog vida:

1. Prilagodba radnog okruženja

Prilagodba radnog okruženja može uključivati postavljanje monitora na odgovarajućoj udaljenosti od očiju, što bi trebalo biti na oko 50 do 60 centimetara, te podešavanje visine monitora tako da bude ispod razine očiju. U podešavanju je bitno i da se smanji svjetlina ekrana kako bi se smanjila količina svjetlosti koja se emitira prema oku.

2. Pauze za odmor očiju

Redovito uzimanje pauza tijekom rada na računalu može uvelike pomoći u smanjenju napetosti očiju. Preporučuje se pridržavanje pravila “20-20-20”. Ovo pravilo nalaže da svakih 20 minuta gledanja u ekran, odmorite oči gledajući u nešto udaljeno 20 sekundi na udaljenosti od 20 stopa (približno šest metara). Odličan način za pridržavanje ovog pravila je stavljanje alarma svakih 20 minuta.

Tu kratku pauzu ujedno možete iskoristiti i da se protegnete ili popijete čašu vode.

3. Korekcija vida

Kod nekih osoba zbog sindroma kompjuterskog vida može doći do konkretnih smetnji poput razvijanja kratkovidnosti ili dalekovidnost. U tom slučaju se preporučuje posjet oftalmologu i korekcija vida uz pomoć naočala ili kontaktnih leća.

4. Filtri za plavo svjetlo

Filtri za plavo svjetlo mogu se primijeniti na ekrane digitalnih uređaja ili na dioptrijske naočale kako bi se smanjila izloženost štetnom plavom svjetlu koje može uzrokovati umor očiju i poremećaje spavanja.

5. Umjetne suze

S obzirom na to da je jedan od najučestalijih simptoma sindroma kompjuterskog vida suhoća očiju, ona se može rješavati korištenjem umjetnih suza ili kapi za oči. To može pomoći u održavanju hidratacije očiju i smanjenju simptoma suhoće.

6. Promjene u radnim navikama

Osobe koje provode dugo vremena ispred ekrana trebale bi razmisliti o tome da što više smanje ukupno vrijeme provedeno na digitalnim uređajima, posebno prije spavanja, kako bi se smanjio utjecaj plavog svjetla na ritam.

7. Terapija lijekovima

U nekim slučajevima, kada su simptomi sindroma kompjuterskog vida izraženi i ne reagiraju na promjene u ponašanju, oftalmolog može preporučiti upotrebu posebnih kapi za oči ili drugih farmakoloških sredstava za olakšanje simptoma.

Prirodni načini za opuštanje očiju

Kako biste prevenirali nastanak sindroma kompjuterskog vida, postoje jednostavni koraci i vježbe koje možete raditi svakoga dana.

Osim pauza od zurenja u ekran koje će vam odlično doći, ovi “trikovi” mogli bi vam pomoći s osjećajem umora, glavoboljama i poteškoćama s vidom.

Nije loše da svakodnevno izvodite vježbe za oči jer one mogu pomoći u opuštanju mišića očiju i smanjenju napetosti.

Primjeri vježbi uključuju kružne pokrete očiju, pomicanje pogleda gore-dolje i lijevo-desno te periodično treptanje ili trepćući nizbrdo.

Dobra pomoć mogu biti i povremeni topli oblozi na očima koji će pomoći u opuštanju mišića oka na kraju dana. Oblozi mogu biti samo od tople vode, ali će svakako biti bolje ako koristite obloge od kamilice ili drugog domaćeg čaja poput lavande.

Ovo će ujedno smanjiti napetost oka i ublažiti potencijalnu glavobolju. Uz to bi bilo dobro da si barem jednom dnevno na nekoliko minuta dajete potpunu tamu.

Prekrijte oči dlanovima ili maskom kako bi bili u potpunom mraku. Ovo je dobar način i da uzmete malu pauzu od radnog dana i par puta duboko udahnete i izdahnete.

Prilikom te pauze možete i malo lagano izmasirati područje oko očiju koristeći vrškove prstiju. Ovo može poboljšati cirkulaciju mišića oko oka i tako smanjiti napetost.

I za kraj, iako možda nije direktno vezano s očima, kroz dan si osigurajte da pijete dovoljno vode i da se zdravo hranite.

Hidratacija igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja očiju. Pijenje dovoljno vode može pomoći u sprječavanju suhoće očiju i smanjenju umora.

Unošenje vitamina pomaže u zdravlju oka i održavanju vlažnosti oka, prenosi N1.