Karpalni tunel ili kanal je uski prolaz na zglobu ruke koji je okružen kostima i ligamentima na dlanu te omogućava živcu medianusu i tetivama da povežu šaku s podlakticom. Sindrom karpalnog tunela je kao pojam prvi puta opisan 1800- te godine, a on nastaje kada je navedeni živac u zglobu pritisnut te kao rezultat dolazi do bolova, trnaca i slabosti u prstima i ruci. Tretira se na razne načine, a potrebno je nekoliko mjeseci da se simptomi potpuno povuku, prenosi N1.

Što uzrokuje sindrom karpalnog tunela?

Živac medianus se proteže od podlaktice kroz karpalni tunel u zglobu do šake. Ovaj živac omogućuje osjet prstima (osim malog prsta) na strani dlana. Jednako tako ima i motoričku funkciju te omogućava pomicanje mišića oko palca. Kada se prostor karpalnog tunela u zapešću sužava te kada se povećava tlak dolazi do pritiska ovog živca, kao i tetiva u karpalnom tunelu koji zatim nateknu, a živac onda ne može dobro obavljati svoju funkciju i nastaju problemi u ruci i prstima.

Do sindroma karpalnog tunela može dovesti neka ponavljajuća radnja rukom ili prstima, kao na primjer često korištenja miša od računala ili poslovi koji zahtijevaju stalan rad prstima. Osim toga, na njegov razvoj mogu utjecati prijašnji prijelomi i upale koje izaziva reumatoidni artritis ili bolesti i stanja kao što su dijabetes, problemi sa štitnjačom, menopauza, ali i pretilost te određeni lijekovi. Jednako tako, može se genetski naslijediti.

Češći je kod žena između 30. i 50. godine, a može se pojaviti i u trudnoći. U nekim slučajevima ne postoji poseban razlog za pojavu ovog sindroma.

Kako prepoznati sindrom karpalnog tunela?

Simptomi se pojavljuju postupno te s vremenom postaju sve izraženiji, a najčešće su to:

– slabost u rukama ili prstima

– nemogućnost podizanja stvari

– nemogućnost obavljanja osnovnih poslova (čitanje novina, pisanje)

– trnci u ruci ili prstima (mali prst je izostavljen)

– utrnulost zgloba ili prsti

Svi simptomi se mogu širiti od prstiju do nadlaktice, a najčešće se pogoršavaju navečer te mogu biti toliko intenzivni da osobu probude iz sna.

Kada treba posjetiti liječnika?

Ako osoba osjeti navedene simptome te joj oni otežavaju obavljanje svakodnevnih poslova, potrebno je otići liječniku. Liječnik će pitati o bolovima i simptomima te ispitati kolika je pokretljivost te snaga mišića u prstima i ruci. Kako bi se odbacila druga stanja i bolesti, liječnik može tražiti i dodatne pretrage kao što su rendgen, ultrazvuk ili elektromioneurografija (EMNG) kojom se strujom provjerava živčana provodljivost.

Cijeli članak pročitajte ovdje.