Boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan je s rizikom od mogućeg kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju naglašenu sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a može ih se naći i u ranu jesen, ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ).

U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji šumski krpelj koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje lajmsku bolst (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Najčešće bolesti koje prenose krpelji su lajmska borelioza i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija. Mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza, erlihioza, što je uvjetovano prirodnim staništem prenosioca – krpelja s pogodnim uvjetima za njihovo razmnožavanje pa se pojavljuju samo u endemičnim područjima.

Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.

Osobe koje profesionalno ili rekreativno često borave u prirodi na područjima prirodnih žarišta krpelja kao što su šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici ili turisti pripadaju rizičnoj skupini.

Kako se zaštiti od krpelja?

obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele)

izbjegavajte odjeću tamnih boja i materijale poput vune i flanela

hodajte obilježenim stazama

izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu te odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo

primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću

nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo; nakon što kprelj dospije na domaćina treba mu nekoliko sati “šeta” tražeći pogodno mjesto za ugriz

provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…).

kod djece se krpelj često nađe na glavi i gornjim dijelovima tijela

otuširajte se po povratku iz prirode

Što učinit ako vas krpelj ubode?

Ako ste uočili krpelja na koži važno ga je ukloniti što prije. Naime, rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.

HZJZ upozorava da krpelja ne smijete ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo pa se tako lakše prenese zaraza.

Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz sedam dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica. Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.

Protiv krpeljnog meningoencefalitisa možete se i preventivno cijepiti, a ovaj se korak preporučuje osobama koje puno vremena provode u prirodi, kao što su planinari, lovci i šumari, prenosi N1.