Znanstvena studija obuhvatila je i 735.870 necijepljenih osoba koje su bile pozitivne na koronavirus, kao i starije podatke o dodatnih 14,3 milijuna ljudi iz opće populacije za početnu procjenu stopa neuroloških stanja prije pandemije.

Znanstvenici su tragali za četiri neurološka poremećaja koji pogađaju imunosni sustav.

Tri od njih – Bellova paraliza (slabost mišića lica), encefalomijelitis (upala mozga i kralježničke moždine) i Guillain-Barréov sindrom kod kojeg se razvija opća mišićna slabost – nisu bili češći kod primatelja cjepiva nego u općoj populaciji, izvijestili su znanstvenici u časopisu BMJ.

Četvrti – transverzalni mijelitis (upala kralježničke moždine) javio se prerijetko za analizu (manje od 5 slučajeva na 8,3 milijuna cijepljenih osoba).

Za razliku od cijepljenih osoba znanstvenici su primijetili povećanu stopu Bellove paralize, encefalomijelitisa i Guillain-Barréovog sindroma kod preživjelih od covida-19.

Znanstvenici su poručili kako je potrebno više istraživanja kako bi se otkrilo postoje li dugoročne štete nakon cijepljenja i zaraze virusom SARS-CoV-2 te kako bi se proučavali učinci cjepiva na različite dobne skupine.

Ali čini se da su cjepiva protiv koronavirusa “vrlo nevjerojatan razlog” za većinu neuroloških problema, zaključili su.