Budući da je u Dalmaciji nar često uzgajana kultura, a uskoro dolazi vrijeme dozrijevanja, one koji slabije poznaju tu voćku treba upoznati s njenim svojstvima. U Dalmaciji je šipak voćka cijenjena od davnina, a u novije je vrijeme interesantna i u ostalim krajevima Hrvatske.

Priče o postanku

Nar (Punica granatum) je kultura koja potječe s područja Male Azije i vremenom se raširila Mediteranom pa tako stigla i u ove krajeve. Ima širok areal uzgoja, preko Azije, Europe, Afrike pa do Amerike, ali pokazalo se da optimalne rezultate postiže uzgojem u mediteranskoj klimi. Vrlo dobro podnosi visoke temperature, stoga mu područje Mediterana izrazito pogoduje, dok s druge strane, pokazuje veliku osjetljivost na niske temperature pa temperatura od -17 stupnjeva uzrokuje prestanak rasta.

Razne legende i mitovi obavijaju priču o nastanku ove kulture, ali najzanimljivija je ona koja govori da je nar posadila Afrodita, a njegov sok je krv boga Dioniza. Postoji vjerojatnost da se nar s Afroditom povezuje zbog svog dekorativnog izgleda. Velika je šteta, međutim, da se još uvijek koristi samo za proizvodnju sokova, iako ima mnogo veće mogućnosti prerade.

Izniman antioksidativni potencijal

Plod nara naraste do 10 cm, ovalnog je oblika, tvrde i grube kore. Unutrašnjost ploda je krunastog oblika, bogata sjemenkama i crvenim sokom. Kada sazrije, kora poprima tamno crvene i bordo boje.

Okus može biti sladak ili kiselkast, ovisno o sorti. U Dalmaciji se razlikuje 'sladun' ili 'kiseli šipak'. Sjemenke pak se mogu jesti ili cijediti sok bogat vitaminom C, nijacinom, kalijem i balastnim tvarima. Iznimno je bogatog antioksidativnog potencijala, daleko više nego zeleni čaj ili crno vino, koji se mnogo češće smatraju velikim antioksidansima. Veoma su mu poznata ljekovita svojstva, pomaže pri raznim upalama, grlobolji, reumi i protiv crijevnih parazita.

Na našem priobalju dobro uspijeva i dosta je otporan na sušu. U jesen i proljeće, odnosno za vrijeme intenzivnog rasta korijena, nar zahtijeva određenu količinu vlage u zemlji. Ukoliko ona nije omogućena prirodnim rasporedom oborina, biljku je potrebno navodnjavati. Ipak, ukoliko se u tlu nalazi prevelika količina vlage prilikom sazrijevanja plodova, doći će do njihovog pucanja, stoga je prilikom uzgoja vrlo važno voditi pravilnu agrotehniku.

Nar i šipak nisu ista kultura

Iako ih se često u kolokvijalnom govoru smatra sininimima, nar i šipak nipošto nisu iste kulture. To je moguće uočiti već na prvi pogled. Šipak je naime plod divlje ruže (Rosa canina), crvene boje i malen veličinom, a bere se do kraja studenoga. Za uzgoj šipku pogoduju razna područja, s lakoćom se uzgaja na našim livadama, gorju i primorju. Ima izrazito blagotovorno djelovanje na ljudsko zdravlje, osobito u slučajevima prehlada i bolesti bubrega, a ponajviše se koristi za pripremu čajeva, pekmeza i džemova, piše Agroklub.