Najčešće alergije na hranu stvaraju štetan imunoloških odgovor koji se naziva i alergijskom reakcijom. Do toga dolazi jer imunološki sustav počinje napadati prehrambene proteine, u ovom slučaju alergene, u hrani koji su inače bezopasni. Simptomi alergija kod djece mogu varirati ovisno o tome o kojem se alergenu radi te mogu biti blagi poput svrbeža i teži poput otežanog disanje ili anafilaktičkog šoka, prenosi N1.

Uobičajeni alergeni su različite tvari iz okoliša ili iz hrane. Alergije na hranu su češće kod djece i obično se pojavljuju naglo. Osoba s alergijom na hranu uz promjenu životnih navika, prehrane i uz lijekove, najčešće može normalno živjeti.

Koje su najčešće alergije na hranu?

Istraživanja su pokazala da za sada postoji više od 170 različitih vrsti hrane na koju djeca i odrasli mogu biti alergični, odnosno, da izaziva alergijske simptome. Kod djece koja su alergična na hranu obično dolazi do preosjetljivosti na više različitih namirnica, a rjeđe samo na jednu. Postoji čak i povezanost između drugih alergija i alergija na hranu. Riječ je o križnoj preosjetljivosti između nutritivni i nenutritivnih alergena zbog koje može doći do senzibilizacije ili osjetljivosti. Tako primjerice djeca s oralnim alergijama mogu prethodno biti osjetljiva na pelud, osobe alergične na lateks su često alergične na banane, kivi ili avokado i slično.

Zbog današnjeg načina života i sve veće količine konzervansa u hrani, broj djece alergične na hranu se u posljednjih 15 godina povećao za 50 posto. Dodane boje i aditivi u hrani su često uzrok imunološke reakcije. Posebno se tu ističu konzervansi natrijev benzoat, boja tartrazin koja daje žutu boju te sladilo aspartam.

Međutim, razlikovati treba neimunološku reakciju na hranu poput primjerice nepodnošenja laktoze od alergije na kravlje mlijeko. Intolerancija na neke namirnice se često zamjenjuje s alergijama. Alergije na hranu kod djece su češće nego kod odraslih jer u odraslih probava sprječava pojavu simptoma.

Alergije na hranu su posredovane IgE, T-stanicama ili s oboje. Neke od njih se pojavljuju u djetinjstvu i češće su kad postoji pozitivna obiteljska anamneza, a druge nastaju kasnije, manifestiraju se postupno ili su kronične. Zbog sklonosti povećanoj proizvodnji IgE protutijela, djeca alergičnih roditelja imaju povećan rizik od razvijanja preosjetljivosti. Povećan rizik imaju djeca koja žive s pušačima, pretjerano korištenje lijekova i antibiotika te djeca koja su rođena s nižom tjelesnom masom.

Najčešće alergije na hranu kod djece su na:

– kravlje mlijeko

– jaja

– kikiriki

– orašaste plodove

– pšenicu

– soju

– ribu i morske plodove

1. Alergija na mlijeko

Alergija na mlijeko je najčešća alergija na hranu te je ne treba miješati s intolerancijom na laktozu. Simptomi jesu jednaki, no liječenje je drugačije. Najčešće se radi o preosjetljivosti na kravlje, kozje i ovčje mlijeko. Simptomi alergije na mlijeko se razliku kod djece i odraslih, a mogu biti: proljev, mučnina, povraćanje, atopični dermatitis, urtikarija, naticanje kože i sluznice, poteškoće s disanjem. Alergija na mlijeko pokazuje simptome brzo nakon konzumiranja.

Za rješavanje alergijske reakcije nužno je u potpunosti izbaciti mlijeko iz prehrane i po potrebi ga zamijeniti biljnim mlijekom poput sojinim. Međutim, s obzirom na to da je soja među najčešćim prehrambenim alergenima također treba biti pojačano osjetljiv. U nekim slučajevima proizvodi od soje poput sojinog mlijeka mogu sadržavati mliječne bjelančevine, a upravo na njih imunološki sustav reagira odgovorom. Mlijeko je inače važna namirnica zbog visoke razine kalcija te bi bilo poželjno u prehranu dodati drugo mlijeko na koje osoba nije alergična ili druge namirnice bogate kalcijem poput lisnatog tamnozelenog povrća.

2. Alergija na jaja

Jaja izazivaju jednu od najčešćih alergija na hranu, a obično se radi o preosjetljivosti na bjelanjak. Uzrok nastanka imunološkog odgovora su glikoproteini koji se nalaze u jajima, a koji mogu uzrokovati nastanak alergije. Kod djece se obično pojavljuju prije pete godine života.

Simptomi alergije na jaja se pojavljuju brzo nakon konzumacije te nije nužno pojesti cijelo jaje da bi došlo do simptoma, ona mogu biti i samo u tragovima. Kao i druge najčešće alergije na hranu i jaja mogu izazvati anafilaktički šok. Međutim, češće se pojavljuju lakši simptomi poput kožnih reakcija u obliku osipa ili urtikarije, svrbeža, curenje nosa, kihanje, kašljanje, poteškoće s disanjem te probavne smetnje. Alergija na jaja može izazvati oticanje usta i jezika, povraćanje, pritisak u prsima te osjećaj gušenja. U tim slučajevima je potrebno odmah potražiti liječničku pomoć.

Liječenje alergije na jaja provodi se izbacivanjem namirnica koje sadrže jaja te konzumiranjem lijekova poput antihistaminika ili adrenalina. Roditeljima čija djeca imaju alergiju na jaja se savjetuje poseban oprez kod cijepljenja zbog toga što se neka cjepiva izrađuju na bjelanjku.

Cijeli članak pročitajte ovdje.