Ovo otkriće, za koje znanstvenici tvrde da je jedno od prvih ovog tipa, ukazuje na to da izloženost predaka stvarima poput duhanskog dima može imati posljedice koje ostaju u obiteljima neotkrivene kroz čitave generacije, prenosi Science Alert.

“Ako se ove povezanosti potvrde u drugim skupovima podataka, ovo će biti jedna od prvih studija na ljudima s podacima koji su prikladni za razmatranje ovih veza i koji bi mogli otkriti porijeklo potencijalno važnih međugeneracijskih odnosa”, kaže epidemiolog Jean Golding sa Sveučilišta Bristol u Velikoj Britaniji.

Godine 2014. Golding i kolege znanstvenici procijenili su podatke iz Avon longitudinalne studije roditelja i djece, poznate kao studija “Djeca 90-ih”, studije o trudnicama i njihovim obiteljima koja je započela ranih 90-ih i prvobitno je bila na čelu s Golding.

Analiza podataka iz upitnika iz studije “Djeca 90-ih” iz 2014. godine otkrila je da su sinovi očeva koji su počeli pušiti prije 11 godina imali veći indeks tjelesne mase (BMI) u adolescenciji, s povećanim prosječnim obujmom struka i povećanom tjelesnom masnoćom.

Ovo, napisali su Golding i njezini suautori, bio je rijedak primjer negenetskog transgeneracijskog signala koje je naslijedilo ljudsko potomstvo, s velikim dijelom postojećih dokaza o posljedicama  izloženosti predaka koji dolaze iz studija koje uključuju životinjske modele.

Sada, dublja analiza podataka studije “Djeca 90-ih” otkriva da se fenomen proteže još dalje kroz generacije, i to ne samo od oca do njegovog sina, već od djeda do njegove unuke, kao i od pradjeda do njegovog praunuka.

“Sada pokazujemo da ako je djed po ocu počeo pušiti prije puberteta, odnosno bio je mlađi od 13 godina, u usporedbi s kasnije u djetinjstvu, 13 do 16 godina, njegove unuke, ali ne i unuci, imali su dokaze o višku tjelesne masti u 17 i 24 godine”, objašnjavaju znanstvenici u svom novom radu.

“Prije puberteta izlaganje dječaka određenim supstancama moglo bi utjecati na generacije koje ga slijede”, kaže Golding, napominjući da je jedan od važnih zaključaka ovog otkrića implikacija koju on ima na naše razumijevanje zdravlja ljudi danas i kako može biti oblikovano nevidljivim utjecajima.

Jedan od razloga zašto djeca postaju pretila možda nije toliko povezana s njihovom trenutnom prehranom i vježbanjem, nego s načinom života njihovih predaka ili postojanošću povezanih faktora tijekom godina.

Znanstvenici kažu da će nam trebati mnogo više istraživanja ovog fenomena da bismo shvatili što se ovdje događa i da priznaju da njihova vlastita analiza ima niz ograničenja, uključujući i to da je postojala velika količina podataka koji nedostaju u smislu svijesti ispitanika o djetinjstvu i okolnosti njihovih roditelja, baka i djedova.

Bez obzira na to, oni tvrde da njihova studija nudi prve dokaze ove vrste o transgeneracijskim efektima iako je u ovom trenutku još uvijek nepoznato kako nastaju te posljedice.

Moguće je da je ovo samo korelacija, a ne posljedica izazvana izlaganjem duhanskom dimu. Znanstvenici priznaju da je malo moguće da su pušači prije puberteta u studiji možda imali nasljednu predispoziciju za pretilost koja se pojavila tek nekoliko generacija kasnije, piše N1.

“Važno je napomenuti da su navedene veze povezane s pretilošću. Opće je poznato da je pretilost kompleksan poremećaj uzrokovan interakcijom genetike, epigenetike i faktora životne sredine”, zaključuju znanstvenici.