Magnezij je mineral i važan hranjivi sastojak koji je našem tijelu potreban za funkcioniranje. Odgovoran je za pomoć u preko 300 procesa u tijelu. Magnezij pomaže mišićima i živcima da rade učinkovito, pomaže u regulaciji razine šećera u krvi, pomaže u održavanju jakih kostiju i stabilnom radu srca. Osim toga, poznat je po tome što djeluje umirujuće i opuštajuće na sve tjelesne sustave.

Zato nije neobično što počinjemo osjećati posljedice kada našem organizmu nedostaje magnezija. Ovo su neke od njih.

1. Glavobolja i migrena

Ako patite od kronične glavobolje ili migrene, razlog za to možda se krije u niskoj razini magnezija u tijelu. Istraživanja su pokazala da ljudi koji obolijevaju od migrene imaju tendenciju niže razine magnezija u tijelu. Smatra se da niska razina magnezija pridonosi glavoboljama i migrenama zbog svoje uloge u podršci zdravoj neurološkoj funkciji i stvaranju neurotransmitera.

Američka zaklada za migrenu predlaže uzimanje dodatka magnezijevog oksida u količini 400-500 miligrama (mg) dnevno kako bi se spriječile migrene. Također su došli do saznanja ja uzimanje magnezija pomaže u smanjenju (pred)menstrualnih glavobolja koje se javljaju kod velikog broja žena.

2. Neuredna probava

Mučite li se s neurednom probavom tj. višednevnom konstipacijom, velike su šanse da vam nedostaje magnezija. Naime, magnezij ima višestruku ulogu u našoj probavi. Pomažući uvlačenju vode u crijeva, magnezij pomaže održavanju stolice mekom za učinkovitije uklanjanje. Također, pomaže i u održavanju kontrakcija mišića crijeva.

Osim što će do neuredne probave doći zbog nedostatka magnezija, u tome veliku ulogu igraju i kronični stres, unošenje previše kofeina i šećera, a sve to iscrpljuje već ionako nisku razinu magnezija u organizmu.

3. Grčevi u mišićima

Zbog važne uloge koju ima u podršci vašim mišićima, nedostatak magnezija može dovesti do bolnih grčeva u mišićima, i to najčešće u donjem dijelu nogu te u stopalima. Mišići se stežu i opuštaju, a bez dovoljne količine magnezija, ove kontrakcije i opuštanja mogu postati teške i nekoordinirane.

Istraživanje provedeno 1996., kojim se i došlo do ovih saznanja, uvelo je u medicinu ispitivanje količine magnezija kod svakog pacijenta koji ima trajne ili jake bolove u mišićima.

4. Stres i anksioznost

Zbog svoje važne uloge u stvaranju neurotransmitera, niska razina magnezija može ostaviti osjećaj tjeskobe, stresa i razdražljivosti. Neurotransmiteri su kemijski spojevi koje se nalaze u mozgu i pomažu živcima da međusobno komuniciraju pa je anksioznost jedan od najvećih simptoma nedostatka magnezija.

Oni pomažu našem tijelu da regulira različita ponašanja, poput spavanja, obrazaca razmišljanja, raspoloženja i još mnogo toga. Niska razina magnezija može rezultirati različitim poremećajima raspoloženja, uključujući anksioznost, depresiju, razdražljivost i zbunjenost. Upravo je zato važno ispitati i te vrijednosti kada kod sebe uočimo simptome anksioznosti ili depresije.

5. Nesanica

Ako vam besane noći nisu nepoznanica, odgovor možda leži u magneziju. Neurotransmiter gama-amino-maslačna kiselina (GABA) igra ulogu u pomaganju tijelu da se opusti. GABA je neurotransmiter odgovoran za smirivanje živčane aktivnosti, a magnezij igra važnu ulogu u stvaranju GABA-e u mozgu.

Niska razina magnezija može dovesti do niske proizvodnje GABA-e, a samim time i do nesanice. U još težim slučajevima nego u ovih pet navedenih može doći do mnogo ozbiljnije hipomagnezijemije, kada je koncentracija magnezija u krvi ispod 1,6 miliekvivalenata (mEq) na litru krvi. Prvi znakovi toga su povraćanje, mučnina, pospanost i tremor.

Kako što brže unijeti magnezij?

Ako ste prepoznali neke od navedenih simptoma, postoji velika mogućnost da vam nedostaje magnezij. Kako biste bili sigurni, možete zatražiti pregled krvne slike od svog liječnika obiteljske medicine. U međuvremenu možete sami početi dizati razine magnezija u svome tijelu, i to hranom i dodatcima prehrani. Trebalo bi ga uzimati svaki dan, u skladu s preporukama.

Otprilike 50 posto magnezija koji unosimo prehranom apsorbira tanko crijevo, a stopa raste ako nam ga nedostaje. Srećom, hrana koja je najbogatija magnezijem široko je dostupna. Ona uključuje sve zeleno lisnato povrće, orašaste plodove, avokado, sjemenke bundeve, losos, mliječne proizvode, tamnu čokoladu.

Magnezij se također može dobiti i pijenjem vode, a istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u područjima s tvrdom vodom imaju manje kardiovaskularnih bolesti, jer je tvrda voda rezultat visoke razine magnezija i kalcija. Osim hrane, tu su i dodatci prehrani u obliku kapsula, spreja ili šumećih tableta koje možete naći i u našim drogerijama već od dvadesetak kuna nadalje, kao i u svim ljekarnama, piše Zadovoljna.hr.