Ako se trudite nagovoriti djecu da jedu povrće, onda znate da to može postati bitka epskih razmjera. Čak devet od desetero djece ne jede dovoljno povrća, a istovremeno raste problem bacanja povrća. 

Znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu pokušali su testirati što najviše utječe na prehrambene navike djece, koristeći pritom namirnice koje djeca najmanje vole. Jednu su im stalno nudili kao obrok, a uz drugu su im objašnjavali zašto ju trebaju jesti. 

Uz jednu bi im namirnicu rekli: 'Zbog ovog ćeš brže trčati' ili 'Zahvaljujući voću i povrću nećeš biti bolestan'. Ova metoda se pokazala uspješnom, ne toliko koliko su očekivali, ali barem su napravili pomak.

Djeca su u prosjeku jela 14 grama više ponuđene ‘neomiljene’ hrane nego ranije piše portal The Swaddle.

Još neke popularne metode s kojima djeca jedu više povrća su:

1. Povrtna jela koja su servirana bez druge hrane. Na primjer složenac od granatirane brokule i cvjetače.

2. Smoothieji u kojima je prikriveno povrće. Idealno je da se radi s lisnatim zelenim prokuhanim povrćem koje nema okusa. Uz bananu, jabuku ili breskvu djeca neće ni znati da jedu blitvu, špinat ili kelj.

3. Povrće skuhajte i usitnite, izmiksajte do konzistencije gustog umaka ili juhe. To možete napraviti sa svim vrstama povrća i onda poslužiti kao umak uz meso ili gulaš s palentom.

4. Jela poput punjene paprike ili sarme možete 'začiniti' sa sitno izmiksanim povrćem - paprikama, mrkvom, tikvicama ili patlidžanom. 

5. Pripremajte večere sa svježim povrćem i dipovima. To mogu biti mrkve, celer, brokula ili krastavci.

6. Još jedan trik koji se često spominje nije u biti ni trik. Radi se o tome da djecu treba uključiti u proces kupnje i pripreme hrane. Ako oni izaberu, na primjer papriku ili krastavac, prije će ga pojesti nego ako im ih samo ponudite. Također, kod pripreme ručka vikendom uključite ih (koliko možete), neka oni operu povrće ili miješaju varivo. Puno su veće šanse da će i jesti to što su pomogli nabaviti i pripremiti.