Obično, tijelo koristi ugljikohidrate za proizvodnju energije. Međutim, kada se tijelo nalazi u stanju ketoze, zbog smanjenog unosa ugljikohidrata tijelo počinje sagorijevati masti kako bi proizvelo energiju. Kada se masnoće razgrađuju, proizvode se ketoni koji se koriste za proizvodnju energije umjesto glukoze, piše N1. 

Ketogena dijeta može se koristiti za mršavljenje, ali također se koristi i kao tretman za neke zdravstvene probleme, uključujući epilepsiju, dijabetes, rak i bolesti srca.

Kako se provodi ketogena dijeta?

Riječ je o vrlo strogoj dijeti koja zahtijeva precizno praćenje unosa hrane. Važno je održavati niski unos ugljikohidrata, umjereni unos proteina i visok unos masti. Preporučuje se da se unosi od 20 do 50 grama ugljikohidrata dnevno. Količina proteina koja se konzumira ovisi o pojedincu i njegovoj razini tjelesne aktivnosti, ali općenito se preporučuje da se unosi umjerena količina proteina kako bi se spriječila razgradnja mišića.
Visoki unos masti važan je za ketogenu dijetu jer tijelo koristi masti umjesto ugljikohidrata kao izvor energije.

Prakticiranje intermittent fastinga, odnosno povremenog posta, također bi vam moglo pomoći da brže uđete u ketozu. Postoji mnogo različitih oblika povremenog posta, ali najčešći način uključuje ograničavanje unosa hrane na oko osam sati dnevno i post preostalih 16 sati.

A kako ćete znati da ste ušli u ketozu?

To možete provjeriti putem testova daha, krvi i urina mjerenjem količine ketona koje proizvodi vaše tijelo. Povećana žeđ, suha usta, učestalo mokrenje i smanjeni apetit također su simptomi ketoze.

Prije samog provođenja ketogene dijete, prvo trebamo odrediti koliko kalorija naš organizam troši u mirovanju. To se može izračunati pomoću jednostavnih formula. Muškarci mogu koristiti formulu koja se sastoji od težine pomnožene s 35,2, dok žene mogu koristiti formulu koja se sastoji od težine pomnožene s 33. Nakon toga treba odrediti koliko kalorija se unosi, pri čemu treba biti oprezan da se ne stvara preveliki deficit kalorija, što može usporiti metabolizam i smanjiti učinkovitost dijete.

Potrošnja kalorija se ne smanjuje samo smanjenjem unosa hrane, već i povećanjem fizičke aktivnosti. Kada se počinje s ketogenom dijetom, unos kalorija ne bi trebao biti smanjen za više od 10-20 posto u odnosu na kalorije potrebne za održavanje postojećeg stanja. Očekivani gubitak težine trebao bi biti oko 0,75-1kg tjedno, a ako je gubitak veći, možda se gubi mišićno tkivo, pa bi trebalo razmotriti povećanje unosa kalorija ili smanjenje aerobnog treninga.

Što jesti kod ketogene dijete?

Hrana koju smijete jesti:

– meso (govedina, janjetina, svinjetina, perad, riba,…)

– sir

– jaja

– maslac

– avokado

– maslinovo ulje

– kokosovo ulje

– orasi i sjemenke

– zeleno lisnato povrće poput kelja, špinata i zelene salate

– paprika, tikvice, gljive, rajčice i luk

Što se ne smije jesti kod ketogene dijete?

Ovo je hrana koju nikako ne biste smjeli jesti ako prakticirate keto dijetu.

– kruh

– tjestenina

– riža

– kolači i slatkiši

– gazirana pića i sokovi

– voće s visokim udjelom šećera kao što su banana, grožđe i dinja

– alkohol

– pržena hrana i brza hrana

Prednosti ketogene dijete

Ova vrsta dijete ima brojne prednosti, a najočitija od njih je mršavljenje. Korištenjem masnoća kao izvora energije dovodi do smanjenja tjelesne mase i masti. Osim toga, ketogena dijeta može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa 2 jer pomaže u kontroli razine šećera u krvi.

Još neke zdravstvene prednosti ketogene dijete uključuju:

– bolje kardiovaskularno zdravlje

– poboljšanje mentalne jasnoće

– smanjenju simptoma Alzheimerove bolesti

– smanjenje napadaja kod djece s epilepsijom

Rizici ketogene dijete

Osim prednosti, ketogena dijeta nosi i neke rizike od kojih je najčešća takozvana ketogena gripa koja je popraćena simptomima vrtoglavice, mučnine, malaksalosti, letargije, povraćanja, hipoglikemije i poremećaja sa spavanjem. To se događa zbog prekomjerne proizvodnje ketona u tijelu, što može uzrokovati ketonemiju, stanje u kojem su razine ketona u krvi previsoke, piše N1. 

Nadalje, ketogena dijeta može dovesti do nedostatka nekih hranjivih tvari, poput vlakana, vitamina C i kalija, koji se obično nalaze u ugljikohidratima. Ovi nedostaci mogu dovesti do problema s probavom, umora, dehidracije i slabog imunološkog sustava. Osim toga, može se povećati razina LDL kolesterola u krvi, što može povećati rizik od srčanih bolesti.

Važno je napomenuti da je ketogena dijeta u većini slučajeva sigurna za zdrave odrasle osobe.

Međutim, ako imate bilo kakvih zdravstvenih problema, poput dijabetesa, bolesti srca ili poremećaja prehrane, važno je konzultirati se sa svojim liječnikom prije nego što započnete ovu dijetu. Također je važno provoditi ovu dijetu pod nadzorom kvalificiranog nutricionista kako biste se osigurali da dobivate sve hranjive tvari koje su vam potrebne.