No, što je uopće pravilna probava i može li se to pitanje odgovoriti općenito? Teško, no postoje određeni parametri koji mogu ukazati na to kako treba izgledati pravilna probava, piše N1.

Oni uključuju sve dijelove mehanizma probave, organe i faze. U nastavku ćemo objasniti na što biste trebali paziti po pitanju probave te trikove kako postići da je ona regulirana.

Kako izgleda pravilna probava?

Probavni proces kod svih ljudi je isti, no kod nekih osoba dolazi do drugačije reakcije na hranu i promjene u procesima probave.

Neke osobe lakše podnose laktozu, druge je ne mogu konzumirati, kod nekih problem stvara gluten ili škrob.

Razlozi različitim reakcijama na hranu mogu biti svakoliki i mogu istovremeno uključivati više faktora stoga je promjene u probavi teško pripisati jednom konkretnom uzroku.

Iz tog razloga je bolje sagledati širu sliku svih probavnih procesa i vidjeti hranimo li se pravilno, odnosno, provode li se svi probavni procesi kod nas na dobar način.

Žvakanje hrane

Proces probave započinje unosom hrane te u tom dijelu ključnu ulogu igraju usta. Već tu nailazimo na pravilno koje je važno pratiti, a to je dovoljno žvakanje hrane.

Hrana se u ustima treba dobro prožvakati, miješati sa slinom koja sadrži enzime poput amilaze koji razgrađuje škrob. Prilikom razmišljanja kako izgleda pravilna probava zapitajte se:

1. Koliko dugo treba žvakati hranu?

2. Jesu li mi usta suha?

3. Mogu li s lakoćom progutati hranu?

Ako hranu žvačete kratko, imate suha usta i poteškoće kod gutanja, možda se radi o nekom problemu.

Kada nije dobro prožvakana, veći komadi hrane ulaze u probavni sustav. To može otežati daljnju probavu, jer enzimi i kiseline u želucu i crijevima imaju manju površinu za djelovanje.

Dobro žvakanje pomaže u smanjenju veličine čestica hrane i olakšava daljnju probavu.

Nedovoljno žvakanje može utjecati na izlučivanje želučane kiseline, što može uzrokovati probleme poput gastritisa ili želučanih ulkusa.

Temeljito žvakanje hrane može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari u tankom crijevu. Manje čestice hrane imaju veću površinu koja je dostupna za enzimsku aktivnost i apsorpciju hranjivih tvari.

Ovaj proces važan je i kako bi tijelo prikupilo hranjive tvari i energiju iz hrane.

Ako ne žvačete dovoljno dugo i dobro, mogu se javiti ovi problemi:

– smanjena apsorpcija hranjivih tvari

– nadutost i plinovi

– bolovi u trbuhu

– smanjen osjećaj sitosti nakon jela, odnosno veća mogućnost prejedanja

– povećan rizik od razvijanja gastritisa i sindroma iritabilnog crijeva

– bolovi u zubima, karijes i oštećenje zubne cakline

Navedeni simptomi mogu biti pokazatelj da postoje neki problemi s probavom.

Pravilan rad želuca

U nastavku procesa probave hrana iz jednjaka dolazi u želudac. Želudac ima kiselu okolinu koja pomaže u razgradnji proteina. Razgradnja hrane u želucu ključna je faza probavnog procesa.

U želucu je hrana izložena kiselinama i enzimima koji pomažu u razgradnji proteina i omogućuju daljnju probavu u tankom crijevu.

Kada hrana dođe u želudac, odmah se stimuliraju stanice želučane sluznice. Ako ste prebrzo žvakali, u želucu dolazi do preopterećenja i povećanom izlučivanju kiseline.

Tada može doći do nuspojava koje pokazuju da se radi o nepravilnoj probavi.

To su:

– jaka žgaravica koja se pojavljuje kada se kiselina iz želuca vraća u jednjak i tada izaziva osjećaj pečenja na području prsa

– refluks želučane kiseline

– bolovi i neugoda na području želuca

– nadutost, osjećaj punoće, česti plinovi

– osjećaj mučnine i povraćanje nakon jela

– problemi s disanjem, kašalj

Navedeni simptomi obično su dugoročni i ne pojavljuju se periodično već nakon svakog hranjenja.

Ako ih doživljavate, najbolje bi bilo da potražite pomoć.

Slaže se s time i Ana-Marija Užarević, univ. bacc. nutr., konzultantica za nutricionizam iz Savjetovališta za prehranu.

“Ako probavni problemi traju više tjedana i popraćeni su drugim simptomima kao što su gubitak na tjelesnoj masi, krv u stolici, bol u trbuhu, povišena tjelesna temperatura i drugi, tada se obavezno treba javiti liječniku”, govori Užarević.

Pojačano izlučivanje kiseline u želucu mogu izazvati neki faktori poput prebrzog jedenja i prejedanja, pušenje, bakterije, loše prehrambene navike, stres i anksioznost, nedostatak raznolikosti u prehrani, manjak unesenih vlakana i pretjerana konzumacija alkohola.

Nadutost, osjećaj punine u želucu i crijevima

Nadutost, napuhnutost ili osjećaj punog trbuha se može dogoditi iz nekoliko različitih razloga od kojih većina nije opasna. Najbolje je opisuje osjećaj napuhnutog trbuha koji se obično javlja nakon jela ili konzumacije pića, izaziva nelagodu i osjećaj težine.

Uzroci nadutosti mogu biti različiti:

– gutanje zraka prilikom jedenja ili pijenja, nerijetko kod žvakanja žvakaćih guma ili konzumiranja gaziranih napitaka

– bakterijska fermentacija neprobavljivih ugljikohidrata u debelom crijevu

– poremećaji u radu probavnog sustava poput sindroma iritabilnog crijeva, celijakije, upalne bolesti crijeva

– usporen prolaz hrane kroz crijeva i nakupljanje plinova zbog manjka vlakana u hrani, dehidracije, lijekova ili poremećaja crijeva

– intolerancija na određenu hranu – najčešće su u pitanju laktoza, gluten i fruktoza

Nadutost može izazvati pojačane plinove ili podrigivanje, a iako obično nije bolna, može biti jako neugodna.

“Povremeni probavni problemi koji nisu praćeni drugim simptomima najčešće nisu razlog za uzbunu. U tom bi slučaju od koristi moglo biti obogatiti prehranu probioticima, fermentiranom hranom i vlaknima u slučaju zatvora, a izbjegavati namirnice bogate jednostavnim šećerima i mastima”, objašnjava dalje nutricionistica.

Cijeli članak pročitajte OVJDE.