“Kava je puna korisnih spojeva (ima ih na stotine), a najviše je polifenola ili spojeva bogatih antioksidansima koji se inače nalaze u nekim biljkama”, kaže internist dr. Vincent M. Pedre i dodaje da su istraživanja pokazala da kava može istovremeno imati i upalne i protuupalne učinke, ovisno o pojedincu i brojnim faktorima.

Jedna je studija kliničkog istraživanja tako otkrila da polifenoli mogu posebno smanjiti neke upalne markere, poput citokina, kemokina, a što unos kave veći, to je njen utjecaj značajniji.

“Jedan od glavnih polifenola u kavi je klorogenska kiselina; adstringentni spoj koji uvelike određuje okus kave, a ima i značajan pozitivan učinak na upalne puteve”, rekao je dr. Pedre, a istraživači studije iz European Journal of Nutrition toj su kiselini pripisali protuupalna svojstva, ali i metaboličke i kardiovaskularne zdravstvene prednosti.

Ipak, kava te dobre spojeve sadrži samo u svom najčišćem obliku, a nikako u napitcima od kave punim šećera, pa liječnici kažu da, ako volite kavu s dodacima, razmislite o nekoj zdravoj alternativi šećeru.

I premda sigurno sadrži protuupalne spojeve, to utječe li kava na upalni odgovor ili ne ovisi i o koncentraciji kofeina, o tome kako kome tijelo reagira na kofein, genetici i dobi, a gastroenterolog dr. Marvin Singh napominje da previše kofeina može potaknuti reakciju na stres, jer oslobađa kortizol koji je po prirodi protuupalan, ali može imati i suprotan učinak, piše Večernji.

“Neki ljudi brzo metaboliziraju kofein, a drugi pak sporo, pa je teško reći koliko kome kofeina treba ili koliko je kome previše” rekao je, a ako ste genetski tome skloni, kofein može pridonijeti stresu, ubrzanju srca i tremoru.

Usto, objasnio je gastroenterolog za Mind Body Green, više od 150 miligrama (količina jedne šalice) može povećati i lučenje inzulina što uzrokuje žudnju za šećerom i rafiniranim ugljikohidratima – namirnicama koje negativno utječu na upalne procese; pa je i s kavom najbolje biti umjeren.