“Imamo sad već preko 1000 oboljelih na razini Hrvatske. Najveća incidencija, odnosno broj oboljelih je na području Splitsko-dalmatinske županije i Grada Zagreba”, rekla je Hini epidemiologinja u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Sanja Kurečić-Filipović.

Zadnjih desetak godina nisu imali toliki broj prijava na hripavac, istaknula je.

“No, i druge su nam se bolesti sad nakon Covid-a u pravilu povećale u brojnosti, s obzirom da su ljudi bili praktički dvije do tri sezone pošteđeni različitih respiratornih uzročnika, pa tako i hripaca, a imamo i pad procijepljenosti u zadnjih nekoliko godina. Tako da je to jednostavno rezultira ovom situacijom koja je sada”, napominje Kurečić Filipović.

Gužve na testnom mjestu u montažnom objektu ispred Rockefellerove 12, gdje se uzimanje uzoraka na hripavac (pertusis) radi svaki radni dan, gledaju, napominje već tjedan dana, a stvorile su se i danas unatoč kiši i hladnom vremenu.

“To traje već tjedan dana, upozorili smo već da su neadekvatni uvjeti jer nam je žao gledati ljude kako stoje na cesti”, napominje HZJZ-ova epidemiologinja.

Smatra da bi bilo dobro, kako bi se olakšalo ljudima da ne stoje u redovima, da doktori u ordinacijama uzimaju briseve i šalju ih HZJZ-u u laboratorij na obradu.

Rizik obolijevanja od hripavca i komplikacija najveće kod necijepljene djece.

Hripavac (pertussis) koji se u narodu zove i “magareći kašalj” je akutna jako zarazna bakterijska infekcija dišnog sustava.

Tijek bolesti je postupan, s nespecifičnim simptomima sličnima prehladi, zbog čega se u početku, kada je osoba najzaraznija, često i ne posumnja na nju pa bolesnik neometano širi bolest.

Za hripavac su karakteristični napadaji spazmatičnog kašlja.

Rizik obolijevanja i komplikacija je najveći u novorođenačkoj/dojenačkoj dobi kod necijepljene djece.

Mogu oboljeti i nepotpuno cijepljena mala djeca, starija djeca i odrasle osobe, bez karakterističnih simptoma bolesti.