Ako često zijevate tokom dana, možda pomislite da je to zbog umora ili dosade, ali najnovija znanstvena istraživanja otkrivaju potpuno neočekivan razlog zašto zijevamo.

Zijevanje - misterij koji zbunjuje znanstvenike

Zijevanje je refleks koji svi poznajemo, ali njegovo pravo značenje i dalje ostaje predmet rasprave. Prema Cleveland Clinicu, ono uključuje široko otvaranje usta i dubok udah, a cijeli dišni sustav u tom trenutku intenzivno radi. Zanimljivo je da se zijevanje lako prenosi – dovoljno je da netko u vašoj blizini zijevne i velika je vjerojatnost da ćete i vi, prenosi 24 sata.

Nova teorija - Zijevamo da bismo ohladili mozak?

Andrew Gallup, znanstvenik sa Sveučilišta u New Yorku, došao je do revolucionarne ideje – zijevanje možda nije znak pospanosti, već način na koji tijelo hladi mozak.

Kako to funkcionira? Gallup tvrdi da se prilikom zijevanja povećava protok krvi oko lubanje, što pomaže regulaciji temperature mozga. Također, duboki udah unosi hladniji zrak u dišni sustav, dodatno smanjujući temperaturu mozga.

Znanstveni eksperiment donio zanimljive rezultate

Gallup je odlučio testirati svoju teoriju na pomalo neobičan način. Sudionici su promatrali druge ljude kako zijevaju, ali su pritom držali tople, hladne ili sobne obloge na čelu. Rezultati su bili fascinantni:

Oni s toplim oblogama zijevnuli su u 41% slučajeva.
Oni s hladnim oblogama gotovo uopće nisu zijevali – samo 9% slučajeva.

Još zanimljivije, ljudi koji su disali kroz nos, što je prirodni način hlađenja mozga, uopće nisu zijevali.

Zijevanje zapravo održava budnost?

Gallup vjeruje da zijevanje zapravo nije znak umora, već upravo suprotno – način da mozak ostane budan i aktivan. U društvenim situacijama, kada jedna osoba zijevne, moguće je da nesvjesno potiče ostale da budu pažljiviji i usredotočeniji.

Ipak, nisu svi uvjereni u ovu teoriju. Christian Hess sa Sveučilišta u Bernu smatra da Gallupovi eksperimenti nisu dovoljni da bi se teorija potvrdila.