Znanstvenici već neko vrijeme sumnjaju da bi Epstein-Barr virus (EBV), jedan od najčešćih virusa među ljudima, mogao biti okidač za multiplu sklerozu, autoimunu bolest koja pogađa oko 36 ljudi na 100 tisuća ljudi diljem svijeta, piše N1. 

No, još nisu uspjeli razjasniti kako virus, koji se inače smatra uzročnikom mononukleoze, u nekim slučajevima, dakle ne kod svih zaraženih, godinama nakon infekcije potiče ljudski imunološki sustav da napada vlastito tkivo. No, znanstvenici sa Sveučilišta Texas možda su uspjeli.

Greška imunološkog sustava
Kod multiple skleroze, imunološki sustav pogrešno napada mijelin, zaštitni omotač koji prekriva živčana vlakna u mozgu i leđnoj moždini.

Neka prethodna istraživanja pokazuju da se to događa zbog molekularne mimikrije: proteini virusa slični su proteinima u mijelinu, pa imunološki sustav počinje prepoznavati vlastite proteine ​​tijela kao strane i počinje ih napadati.

Napad imunološkog sustava pokreću antitijela koja proizvode B-stanice, vrsta leukocita ili bijelih krvnih stanica.

Zbog “zbunjenog” obrambenog sustava pogrešno se vežu za prirodne molekule i tako ih označavaju za uništenje. Ovo je samo dio procesa jer T-stanice, druga vrsta bijelih krvnih stanica, također sudjeluju u obrani.

Oni prepoznaju alarmne signale koje šalju zaražene stanice. To se događa u obliku antigena, posebnih proteinskih fragmenata koji se pojavljuju na površini zaraženih stanica. Imunološki sustav tada proizvodi vojsku klonova T-stanica koji su specifični za određeni antigen.

T stanice i virus
Kako bi bolje razumjeli ulogu T stanica, znanstvenici su pratili “ponašanje” T stanica u uzorcima krvi i cerebrospinalne tekućine osam osoba s ranim simptomima multiple skleroze.

Ono što je opaženo zatim je uspoređeno s načinom na koji su T stanice reagirale na laboratorijski uzgojene stanice zaražene Epstein-Barrovim virusom ili češćim virusom, naprimjer virusom gripe.

Pokazalo se da je samo 13 posto T stanica u uzorcima krvi pacijenata imalo receptore za prepoznavanje stanica zaraženih EBV-om, a samo četiri posto je prepoznalo antigene gripe.

Slika je bila potpuno drugačija kada su se ti brojevi usporedili s onima iz CSF-a. Tamo je broj T-stanica koje su prepoznale stanice zaražene EBV-om doslovno “eksplodirao”. Bilo ih je čak 47 posto.

“Najvjerojatnije važniju ulogu u razvoju bolesti imaju T-stanice koje su prisutne u cerebrospinalnoj tekućini u najranijim fazama multiple skleroze. Oni ili pridonose razvoju bolesti ili je čak uzrokuju“, komentira neurolog John William Lindsey, jedan od autora studije.

Zanimljivo je da multipla skleroza nije jedina “odgođena” bolest s kojom se povezuje Epstein-Barr virus. Isti agens također se optužuje za sindrom kroničnog umora ili mialgični encefalomijelitis.