“Prije tri godine u jednoj osnovnoj školi u Zagrebu postavili smo defibrilator i educirali dosta djelatnika jer je tu školu pohađala djevojčica s teškom bolesti, brugada sindromom koji u bilo kojem trenutku može izazvati srčanu smrt. U dvorištu škole jednom prolazniku se dogodio srčani zastoj, domar škole započeo je reanimaciju i koristio defibrilator. Hitna pomoć je došla vrlo brzo, za nekih osam do devet minuta, i taj je čovjek nakon osam dana izašao iz bolnice”, ispričala je za N1 koordinatorica kampanje “Oživi me” Zaklade Hrvatska kuća srca Ivana Portolan Pajić jedan od primjera uspješnog spašavanja života jer je bio prisutan laik koji zna pružiti pomoć oživljavanja i dostupan defibrilator, prenosi N1.

Nažalost, kako dodaje, znatno više je primjera s tragičnim krajem. Da više ljudi zna pomoći taj bi broj smrtnih slučajeva bio daleko manji, ističe.

Može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje

Predrasuda je, naglašava, da se srčani zastoj događa starijim bolesnim osobama, može se dogoditi i mladima.

“Srčani zastoj može se dogoditi bilo kome, bilo kad i bilo gdje. Svi smo više puta bili svjedoci da se to događalo sportašima gdje postoje velika opterećena srčanog mišića. Najviše u nogometu, košarci, vaterpolu i kod plivača”.

Objašnjava da se srčani zastoj događa na bolesnom srcu, prividno zdravom zbog neke neotkrivene nasljedne bolesti srca ili zbog nekog iznenadnog događaja. Također, uzrok mogu biti i enormne vrućine kakve su ovih posljednjih tjedana.

“Ljudi ne piju dovoljno tekućine. Dolazi do širenja krvnih žila, padanja krvnog tlaka i sve to može ubrzati rad srca i dovesti do teških aritmija koje dovedu srce do srčanog zastoja. Zato posebno treba paziti na zdravlje za vrijeme ovakvih temperatura koje su šok za naš organizam. Velika razlika u temperaturi unutarnjih prostora gdje se koristi klima od vanjskog isto može štetiti srcu kao i kad ljudi jako zagrijani ulaze u more ili hladne rijeke”, poručuje.

Slučajni prolaznici prvi su u prilici pomoći

Navodi da se čak 80 posto srčanih zastoja događa izvan bolnice, najčešće na ulici, na poslu ili kod kuće. Stoga su upravo slučajni prolaznici ti koji su prvi u prilici pomoći unesrećenoj osobi.

“Hitna medicinska pomoć u prosjeku dolazi između devete i trinaeste minute, a u ruralnim sredinama dolazi i kasnije. Osoba sa srčanim zastojem treba pomoć u prvih nekoliko minuta jer tijelo ostaje bez opskrbe kisikom i hranjivim tvarima te za nekoliko minuta osoba umre. Zato će prvi pomoći slučajni svjedok pa je jako važno da građani znaju prepoznati srčani zastoj i započeti postupak reanimacije”, poručuje.

Važan uređaj koji pomaže u oživljavanju je vanjski automatski defibrilator koji bi se trebao nalaziti, kako objašnjava, na svim javnim mjestima gdje postoje velika okupljanja ljudi. Procjenjuje se da bi trebao biti jedan defibrilator na 2000 stanovnika, čak i više, a Hrvatska ih ima svega između 700 i 800. U Zagrebu ih je oko 70 i nisu sto posto na javnim mjestima.

Naime, koristiti ih može, navodi, samo osoba koja je prošla edukaciju pa se nalaze u ljekarnama, na nekim okretištima tramvaja, trgovačkim centrima, u Domu sportova i Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Međutim, kako kaže, pitanje je koliko se ljudi njima zna koristiti.

“Ljudi su sada svjesniji koliko je važno znati postupak oživljavanja”

Upravo iz ovih razloga Zaklada Hrvatska kuća srca pokrenula je prije osam godina projekt “Oživi me” kako bi što veći broj građana naučili pružiti prvu pomoć oživljavanja.

“Jedini postupak kojim se može spriječiti smrt od srčanog zastoja je brzo pozivanje hitne medicinske pomoći i započinjanje oživljavanja. Rana reanimacija i neodložna defibrilacija unutar jedne do dvije minute pokazala se kao učinkovita mjera s visokim postotkom preživljavanja ugroženih osoba, a spašavanje života u ovom slučaju obavljaju laici prije dolaska tima hitne medicinske pomoći”, objašnjava koordinatorica projekta Portolan Pajić.

Cijeli članak pročitajte ovdje.