Dobrobit za zdravlje

Godišnji odmor produljuje život: Evo koliko dana je nužno i kada se vratiti na posao

Zdravlje   |   Autor: ŠibenikIN   |   18.07.2024 u 21:57

  arhiva
U Hrvatskoj i većini europskih zemalja radnici imaju minimalno 20 dana godišnjeg, četiri zemlje imaju 25, a klinička psihologinja Lea Maričić navodi kako istraživanja pokazuju da oni koji redovito idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za oko 20 posto

'Kvalitetan odmor je od velikog značaja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju cijelog organizma, za naše fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod velikim stresom, godišnji će odmor značajno umanjiti te simptome', kazala je za Hinu klinička psihologinja s 'Andrije Štampara' Lea Maričić.

Istraživanja pokazuju da oni koji redovito idu na godišnje odmore umanjuju rizik od preuranjene smrti za otprilike 20 posto, navela je.

Osim toga smanjuju se i rizici od srčanog udara, ali i drugih teških zdravstvenih problema poput metaboličkog sindroma. Dobrobiti godišnjeg odmora reflektiraju se na bolje raspoloženje, razinu energije, općenito zadovoljstvo, zdravlje i razinu napetosti, piše Tportal.

'Prema istraživanjima o efektima godišnjeg odmora, većina se počinje opuštati i osjećati da su na godišnjem odmoru tek nakon otprilike tjedan dana, osmi dan', poručuje Maričić i dodaje kako tek nakon toga zapravo počinje proces odmaranja.

Stoga su, kaže, dva tjedna odmora nekakav minimum ispod kojeg ne bi trebalo ići. 'A tri do četiri tjedna odmora u kontinuitetu optimalni su za psihosocijalni oporavak radnika i veću produktivnost', istaknula je.

Ako to nije moguće, i odmori u obliku kraćih rekreativnih putovanja dovode do rasta kognitivne fleksibilnosti, važne kognitivne karakteristike koja ljudima pomaže u izvršavanju složenih zadataka, kaže Maričić.

Zakonski minimum od 20 dana godišnjeg

'Pozitivni efekti redovitih kraćih odmora mogu poslužiti kao zamjena za godišnji odmor, ali samo privremeno. Primjerice, kratko, trodnevno putovanje može smanjiti percepciju stresa i sniziti razinu kortizola, hormona stresa', navodi.

Hrvati prema Zakonu o radu imaju pravo u svakoj kalendarskoj godini na minimalno četiri tjedna. To je za one koji rade pet dana u tjednu 20 dana, odnosno 24 dana za one koji rade šest dana tjedno.

U te dane ne ulaze vikendi, odnosno nedjelja, i državni blagdani kojih imamo 14. To je zakonski minimum propisan na razini EU-a. Kolektivnim ugovorom i pravilnicima poslodavci mogu svojim radnicima dati i više dana, primjerice, ovisno o radnom stažu, broju djece...

Gledajući petodnevni radni tjedan, većina europskih zemalja drži se zakonskog minimuma od 20 dana. U Norveškoj radnici imaju dan više, Španjolskoj i Portugalu minimalno 22 dok u najviše dana odmora godišnje uživaju zaposleni u Švedskoj, Austriji, Danskoj i Francuskoj - pet tjedana, što je 25 dana.

 

 

Podijeli: