Ovaj pojam obično se povezuje sa stresnim jedenjem, pretjeranom konzumacijom kada smo loše kako bi se te neugodne emocije smirile ili nestale. Ono što obično u tim situacijama ne znamo je da time hranimo tu lošu želju i samo povećavamo potrebu za dodatnim emocionalnim prejedanjem.

Što je emocionalno jedenje?

Depresija, anksioznost, nervoza ili običan stres mogu u nama izazvati osjećaj praznine, možda i nemoći. Kod osoba koje se bore s anksioznošću nerijetko dolazi do unutarnje “tuposti” koju rijetko što u tim trenucima može popraviti. Tu kao utjeha stiže hrana i emocionalno jedenje.

Emocionalno jedenje je način zaustavljanja unutarnje praznine i lošeg osjećaja. Tada se poseže za bilo kojom hranom neovisno o tome jeste li gladni ili ne. Najčešće je u pitanju loša hrana poput pržene, jako masne ili jako slatke hrane. Također je nerijetko u pitanju i prejedanje, što znači da se ne prestaje jesti kada smo siti. To dovodi do lošeg fizičkog osjećaja nakon jela, a moguće i pojačane krivnje. Sve ovo stvara začarani krug emocionalnog jedenja.

Uzrok pretjeranog hranjenja

Još jedan od razloga zašto dolazi do emocionalnog jedenja je hormon kortizol. Ovaj „hormon stresa“ se izlučuje kada je tijelo pod naporom i stresom. Izlučivanje kortizola znači da se organizam prebacio u borbenu reakciju te se trudi da održi tijelo na životu. Tada dolazi do ubrzanih otkucaja srca, pojačane cirkulacije krvi u mišiće, ubrzava se disanje, kreće znojenje, a jednako toliko i umor cijelog organizma što povećava apetit.

Zbog ovakvog umora koje tijelo doživi u trenucima kada tijelo stavlja u pripravnost na katastrofu (koja se uopće ne mora događati), potrebno mu je više goriva, hrane, kako bi se oporavio. Ovo je jasan dokaz da stres uzrokuje emocionalno jedenje te da kontinuirani, kronični stres može stvoriti kronične obrasce lošeg hranjenja. To može dovesti do probavnih problema, prekomjerne težine, bolesti srca te poremećaja hranjenja.

Uzrok može biti i ideja da se nagrađujemo hranom nakon teškog i stresnog dana. Iako to zvuči dobro u teoriji, posebice ako se radi rijetko, može dovesti do emocionalnog prejedanja. Može se činiti da se negativne emocije smanjuju kada se jede, no važnije je suočiti se s njima nego ih “pokušati pojesti”.

Emocionalno hranjenje i bulimija

Povećane razine stresa, depresija i anksioznost mogu dovesti do emocionalnog jedenja. Kako se objašnjava, kroničan stres dovodi do kroničnog emocionalnog jedenja što može poticati poremećaje u hranjenju. Istraživanja pokazuju kako 40% ljudi ima naviku jesti više kad su pod stresom, dok jednak postotak jede manje kad je pod stresom. Pokazuje se i kako je količina hranjenja i emocionalno jedenje češće kod žena.

Podaci pokazuju kako kod osoba koje pate od bulimije češće dolazi do emocionalnog jedenja te da jedu više kada imaju neugodne emocije i kada se osjećaju loše. Prejedanje koje se obično čini u tajnosti često potiče emocionalni stres. Također, te osobe imaju tendenciju jesti manje kad su dobro. S druge strane, osobe koje pate od anoreksije, pokazuje istraživanje, više jedu kada se osjećaju dobro, a manje kada se osjećaju loše.

Kako prepoznati emocionalno hranjenje i kada se zabrinuti?

Pojačana želja za hranom za vrijeme menstrualnog ciklusa ili rijetke situacije prejedanja zbog određene tuge ili sreće se obično ne mogu klasificirati kao emocionalno jedenje. Znakovi upozorenja možda neće biti potpuno jasni u početku, ali ako se ponavljaju neki period će postati vrlo vidljivi.

Ovo su neki znakovi emocionalnog prejedanja:

– glad koja nastaje naglo, a ne postepeno

– želja za lošom hranom (masno, slano, slatko)

– osjećaj olakšanja dok se jede

– teško kontroliranje za vrijeme hranjenja

– prejedanje i osjećaj težine nakon jela

– osjećaj nervoze ako se ne pojede kada za to dođe želja

– osjećaj krivnje nakon jela

Kako prestati jesti zbog stresa?

Početak toga da prestanete s emocionalnim prejedanjem je suočiti se s time da problem postoji. Prihvaćanje vlastitih emocija, koliko god loše one možda bile, prvi je korak pri ozdravljenju. S obzirom na to da je stres obično glavni pokretač emocionalnog jedenja bilo bi dobro raditi na tome da se smanji svakodnevni stres. Ne ustručavajte se obratiti stručnjaku, psihologu koji vam može pomoći pri rješavanju stresa i stvaranju kvalitetnih i pozitivnih obrazaca koji će smanjiti emocionalno prejedanje.

Najvažniji korak je svjesnost o sebi i osluškivanje vlastitog tijela i uma. Neke od tehnika rješavanja stresa možete raditi svakodnevno, a to su:

– meditacija

– tjelovježba

– šetnja

– boravak u prirodi

– pronalazak hobija

– suočavanje s krivnjom i problemima

Kod prestanka emocionalnog jedenja dobro je pronaći drugu distrakciju i drugi način rješavanja tjeskobe. Ako ne uspijevate to pronaći sami ili se i dalje vraćate na stare obrasce, obratite se svom liječniku.