Jaja su oduvijek simbolizirala rođenje, plodnost, obilje i proljeće, a već su ih stari Egipćani, Perzijanci, Grci i Rimljani međusobno darivali kao simbol novog života što stiže nakon zime. Bojenje pisanica ukorijenjeno je i u hrvatskoj tradiciji. Nema točne spoznaje o tome otkad se ukrašavaju uskrsna jaja, ali je poznato to da smo imali taj običaj i prije prelaska na kršćanstvo. Glinena jaja pronađena su tako u grobovima starih naroda s ovih prostora prije dolaska Hrvata.

Uskrs 'oslobađa' čovjeka iz smrti, kao što jaje simbolizira rađanje, stvaranje živog iz neživog. Da bismo tu klicu života doista preuzeli, jaje treba - pojesti. Pisanice omogućuju i bogat broj običaja kao što su darivanje, tucanje i gađanje jaja novcem.

Jaja su oduvijek simbolizirala rođenje, plodnost, obilje i proljeće, a već su ih stari Egipćani, Perzijanci, Grci i Rimljani međusobno darivali kao simbol novog života što stiže nakon zime. Bojenje pisanica ukorijenjeno je i u hrvatskoj tradiciji. Nema točne spoznaje o tome otkad se ukrašavaju uskrsna jaja, ali je poznato to da smo imali taj običaj i prije prelaska na kršćanstvo. Glinena jaja pronađena su tako u grobovima starih naroda s ovih prostora prije dolaska Hrvata.

Uskrs 'oslobađa' čovjeka iz smrti, kao što jaje simbolizira rađanje, stvaranje živog iz neživog. Da bismo tu klicu života doista preuzeli, jaje treba - pojesti. Pisanice omogućuju i bogat broj običaja kao što su darivanje, tucanje i gađanje jaja novcem.

Ukrašavanje pisanica na prirodan način

Mnoge su se tehnike ukrašavanja jaja prenosile s generacije na generaciju. Dok nije bilo umjetnih boja, ljudi su koristili one koje su našli u prirodi, najčešće crvenu boju dobivenu od ljuske crvenog luka, cikle ili pak radiča. Jaja su se ukrašavala i tako da ih se kuhalo s laticama cvijeća i lišća dok su se u Dubrovniku ukrašavala voskom. Tvrdilo se da se jaja boje jer je Marija (majka Isusova) radila to dok je Isus bio dijete.

Za međimursko podneblje karakteristične su crne pisanice, a dobivale su se od bobica bazge, duda ili čađe. Oni koji bi rado isprobali prirodne boje i tehnike starijih naraštaja mogu to činiti pomoću špinata, poriluka ili koprive za zelenu boju, a tamnosmeđu će dobiti od kore hrasta, kave ili crnog čaja. Narančasta se može dobiti od mrkve, čilija u prahu, crvene paprike, šafrana i kurkume, a crvena i ružičasta od cikle, brusnice, šipka i crvenog grožđa. Kako je pisanicama trebalo osigurati što ljepši sjaj, naši preci za to su koristili komadić slanine.

Inače, svaka boja pisanica ima neko značenje, pa tako crvena može simbolizirati Kristovu muku, bijela čistoću, plava istinu, zelena plodnost...

Osim jaja, odnosno pisanica, uskrsne običaje prate motivi zečića i pilića. Uskrsni zečić noviji je motiv, a preuzet je iz tradicije nekih europskih zemalja, u kojima je poznat kao pratitelj staronjemačke (germanske) boginje proljeća Ostare. Uskrsne čestitke s motivom zeca pojavile su se u Hrvatskoj u vrijeme Austro-Ugarske. U kontekstu simbolike Uskrsa, zeko se u Hrvatsku vraća 30-ih godina prošloga stoljeća te daruje pisanice djeci, a bake i majke skrile bi ih negdje u vrtu pa bi uslijedila vesela potraga za njima, piše T portal.