Znanost potvrđuje da psovanje ima stvarne koristi za zdravlje, ali samo u pravom kontekstu
Većina nas pred drugima pokušava zadržati psovku za sebe. No čini se da taj impuls ne treba potiskivati. Znanstvenici su otkrili da psovanje može imati stvarne koristi za zdravlje, posebno kad je riječ o stresu, tjeskobi i frustraciji. Drugim riječima, dobro tempirana psovka ponekad može biti baš ono što vam treba. Evo što kažu istraživanja o manje poznatim, ali vrlo zanimljivim koristima psovanja.
Može pomoći kod podnošenja boli
Psovanje smanjuje osjetljivost na bol, fenomen poznat kao hipalgezija. Istraživanja pokazuju da ljudi mogu dulje držati ruku u ledenoj vodi ako u tom trenutku psuju, u usporedbi s onima koji izgovaraju neutralne riječi, piše Time.
Psiholog Richard Stephens s britanskog Sveučilišta Keele objašnjava: ‘Psovanje je lako dostupan, besplatan oblik samopomoći.’ No ima jedna zanimljivost - ljudi koji inače rijetko psuju, imaju više koristi kad to stvarno zatreba. Dakle, ako prečesto psujete, efekt slabi.
Može poboljšati izvedbu tijekom vježbanja
Ispostavilo se da psovanje tijekom fizičkog napora može poboljšati snagu i izdržljivost. Jedna studija iz 2022. pokazala je da ljudi koji su ponavljali psovku dok su radili zgibove, osjećali su se snažnije i samopouzdanije.
Psovanje, tvrdi Stephens, oslobađa ljude društvenih kočnica. Kad se prestanemo brinuti što će drugi misliti, postajemo sigurniji u sebe, što nam može pomoći i u fizičkim izazovima.
Pomaže u reguliranju emocija
Studija objavljena u European Journal of Social Psychology otkrila je da su ljudi koji su se prisjećali trenutaka društvene isključenosti i potom dvije minute ponavljali psovku, osjećali znatno manju emocionalnu bol od onih koji su izgovarali neutralnu riječ.
Slično je pokazano i kod vozača. Kada su psovali nakon što im netko nije dao prednost ili su zapeli u prometu, brže su se emocionalno smirili.
Psovanje, tvrdi psiholog Timothy Jay, pomaže da izbacimo osjećaje poput bijesa i frustracije, što je, dugoročno, zdravije nego da ih držimo u sebi.
‘Psovke su kao set alata’, kaže Jay. ‘Koristimo ih u različitim situacijama za osobnu ili društvenu korist.’
Znanstvenici su otkrili da psovanje u pravom trenutku može pomoći u stvaranju opuštenije atmosfere. Može razbiti napetost i stvoriti osjećaj bliskosti, osobito ako svi prisutni dijele isti tip humora ili govora.
Ben Bergen, profesor kognitivne znanosti sa Sveučilišta u Kaliforniji, objašnjava: ‘Ljudi koji psuju često se doživljavaju kao iskreniji, jer govore ono što stvarno misle.’ Jedno istraživanje čak je pokazalo da se svjedočenje sa psovkama u (fiktivnim) sudskim slučajevima djelovalo vjerodostojnije od onog bez njih.
U tvornici sapuna na Novom Zelandu istraživači su primijetili da je korištenje psovki u pritužbama među radnicima zapravo poticalo osjećaj zajedništva i ljudi su se lakše povezivali.
Ali postoji i granica
Naravno, psovanje ima smisla samo u pravom kontekstu. Ljudi koji psuju prečesto mogu ostaviti dojam da su ljutiti ili agresivni, što može stvoriti negativan dojam. Također, važno je znati s kim razgovarate. Ako ste u novom okruženju, pažljivo promotrite kako drugi koriste jezik. Psuje li se? Kojim intenzitetom? Tko to radi, svi ili samo pojedinci?
Jay ističe da na radnom mjestu, primjerice, psovke mogu biti povezane s hijerarhijom. Ako šef psuje, ne znači da i vi smijete. Isto vrijedi i za komunikaciju s djecom, tu treba biti posebno obazriv, piše Index.