Početkom devedesetih znanstvenici koji su radili u farmaceutskoj tvrtki Pfizer pokušavali su izmisliti lijek za anginu, vrstu boli u prsima uzrokovanu smanjenim dotokom krvi u srce.

Među kandidatima je bio lijek sildenafil. Blokiranjem određenog proteina zvanog fosfodiesteraza tipa 5, poznatog i jednostavno kao PDE5, lijek bi mogao uzrokovati širenje krvnih žila.

U ispitivanju provedenom ranih devedesetih muškarci koji su uzimali sildenafil prijavili su nuspojave poput crvenila, glavobolje, gastrointestinalnih posljedica i mučnine. Također su prijavili erekciju što je bilo potpuno neočekivano.

“Bili smo mlad tim u to vrijeme i erektilna disfunkcija nije bila nešto što nas je zabrinjavalo, tako da zapravo nismo znali da postoji potreba za ovakvim lijekom”, objasnio je Sir Simon Campbell, organski kemičar koji je pomogao u razvoju lijeka, za BBC-jev podcast Scientificly.

Sudionici istraživanja odbili vratiti tablete
Na kraju istraživanja neki od sudionika odbili su vratiti svoje tablete, izražavajući želju da ih nastave uzimati.

I tako se znanstveni tim okrenuo testiranju sildenafila na erektilnu disfunkciju umjesto na srčane bolesti. Sildenafil je tako postao Viagra, pilula koja se više se povezuje s radom srca.

Sildenafil djeluje tako da zaustavlja razgradnju cikličkog GMP-a u glatkim mišićnim stanicama u penisu što rezultira relaksacijom muskulature i povećava protok krvi tijekom seksualnog uzbuđenja. Kod osoba s erektilnom disfunkcijom nema dovoljno cikličkog GMP-a.

Lijek je postao pravi hit. U roku od nekoliko tjedana nakon što ju je odobrila Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) 1998. godine, u Sjedinjenim Državama izdano je više od milijun recepata za Viagru.

Proizvođač Pfizer procjenjuje da ovaj lijek sada uzima oko 62 milijuna muškaraca diljem svijeta, piše Science Alert.

Kasnije su klinička ispitivanja otkrila da se sildenafil također može koristiti za liječenje srčanih bolesti kao što je plućna arterijska hipertenzija, kako je i bilo prvotno zamišljeno.