Znanstvenici su jasni oko toga da stres može uzrokovati promjene u mnogim fiziološkim funkcijama, od spavanja do krvnog tlaka i rizika od srčanog udara.

Ako ste ikada doživjeli debljanje koje je možda bilo povezano sa stresom, znanost je upravo došla do mogućeg novog objašnjenja zašto se debljamo zbog stresa, prenosi The Healthy.

Prijašnja istraživanja pomogla su rasvijetliti kako nagli porast hormona stresa poput kortizola može uzrokovati da tijelo skladišti masnoću umjesto da je koristi za energiju. Sada su istraživači otkrili da stres također može promijeniti okus hrane, što može dovesti do prejedanja.

Za studiju, tim kliničke psihologije u Kini pretpostavio je da stres može promijeniti nečiju percepciju okusa i smanjiti nagradu koju dobiva od hrane, potencijalno uzrokujući da jedu više kako bi postigli istu razinu zadovoljstva.

Objavljeno u izdanju časopisa Physiology & Behavior za travanj 2024., njihova studija okupila je 76 sudionika između 18 i 35 godina. Svaki je sudionik ispunio ljestvicu od 10 stavki kako bi procijenio razinu percipiranog stresa. Zatim su grupirani u kategorije niskog ili visokog stresa za testiranje okusa.

Nakon kratkog razdoblja posta, pozvani su na mjesto testiranja kako bi kušali dvije namirnice. Tijekom testa ocjenjivali su okus hrane, kako su se osjećali i na kraju zašto su prestali jesti.

Obje su skupine dobile preveliku količinu slatke juhe od banane ili juhe od kukuruza kako bi pružile i slatke i slane osjećaje. Dobili su upute da jedu koliko žele dok ne osjete sitost. Zamoljeni su da ocijene okus nakon što su ga držali u ustima i ocijenili ga na ljestvici zadovoljstva. Također su ocjenjivali miris hrane i njušili je zatvorenih usta kako bi spriječili da miris utječe na njihovu želju za hranom.

Istraživači su otkrili da pojedinci koji su bili pod velikim stresom nisu toliko uživali u okusu hrane kao oni s niskom razinom stresa.

Iako nije bilo značajne razlike u konzumiranoj količini između skupina u ispitivanom okruženju, to je pokazalo da normalna porcija hrane možda neće zadovoljiti nekoga tko je pod velikim stresom. To bi ih moglo navesti da nastave nesvjesno tražiti zadovoljstvo u hrani.

Istraživači su zamijetili da je dio privlačnosti hrane njezin okus, a kada to otupi, nagrada je smanjena. “Važan čimbenik u prestanku epizode jedenja i prevenciji prejedanja je hedonistički pad hrane”, objasnili su. U suštini, skloni smo prestati jesti kada nam hrana konačno više ne donosi zadovoljstvo.

Kako bi se dodatno istražili učinci visokih razina stresa, istraživači predlažu potrebu za dodatnim studijama uz korištenje hrane koju sudionici inače vole. Dok su obje skupine ocijenile odabranu hranu slično ukusnom, rezultati bi se mogli razlikovati za privlačniju hranu. Osim toga, svaka je grupa dobila ili slatku ili slanu hranu, tako da bi daljnjim testiranjem moglo istražiti utječe li vrsta hrane različito na razine zadovoljstva kod pojedinaca pod stresom i onih koji nisu pod stresom, prenosi N1.