Šibenik sa 150 tisuća stanovnika, brzom prugom do Zadra i Splita: Ovako bi mogao izgledati 2066. godine

Odmah valja naglasiti, nije riječ o službenom planu Grada Šibenika niti projektu koji je pred realizacijom, već o autorskoj viziji razvoja grada naslovljenoj „Šibenik 2066 – grad od 150.000“.

A autor nije razmišljao samo o tome gdje smjestiti još stotinjak tisuća stanovnika. U središtu cijele priče je pitanje zbog čega bi toliko ljudi uopće poželjelo živjeti u Šibeniku.

Odgovor pronalazi u prometu, radnim mjestima, novoj stanogradnji i položaju grada između Splita i Zadra.

Od današnjih 42 tisuće do 150 tisuća stanovnika

Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, administrativno područje Grada Šibenika imalo je 42.599 stanovnika, dok ih je u samom naselju Šibenik živjelo 31.115. Vizija za 2066. tu brojku podiže na čak 150 tisuća.

Autor pritom polazi od ideje da demografski pad neke države ne znači nužno i pad svakog njezina grada. Kao primjere navodi europske sredine koje nastavljaju snažno rasti zahvaljujući koncentraciji radnih mjesta, stanovanja i infrastrukture.

Šibenik bi, prema toj logici, morao postati dovoljno privlačno mjesto za život i rad da stanovništvo privlači ne samo iz okolice nego i iz ostatka Hrvatske i inozemstva.

Ključ svega bila bi željeznica.

Od Šibenika do splitskog i zadarskog aerodroma za sat vremena

Postojeća šibenska željeznička veza prema Perkoviću, Splitu i Kninu u ovoj bi viziji bila temelj potpuno novog prometnog sustava.

Pruga prema Splitu bila bi obnovljena i prilagođena znatno većim brzinama, uz izmjene trase kojima bi se izbjegavala današnja ograničenja, dok bi prema sjeveru bila izgrađena potpuno nova obalna željeznica.

Od Šibenika bi išla prema Vodicama, Srimi, Tribunju, Pirovcu i Biogradu, a potom prema Zemuniku i Zračnoj luci Zadar. Rezultat bi bio poprilično revolucionaran za današnje šibenske prilike: do Zračne luke Split i Zračne luke Zadar stizalo bi se vlakom za otprilike sat vremena. Zagreb bi, preko Knina i obnovljene ličke pruge, prema toj zamisli bio udaljen oko tri sata vožnje.

Time bi se promijenio i način na koji gledamo sam Šibenik. Njegovo tržište rada više ne bi završavalo na administrativnoj granici grada. Čitav potez između Zadra i Splita postao bi mnogo dostupniji za svakodnevno putovanje na posao.

Novi Šibenik ne bi se sastojao od beskrajnih naselja kuća

Zanimljiv je i urbanistički dio prijedloga. Umjesto širenja grada kilometrima uokolo gradnjom individualnih kuća, autor predlaže povratak tradicionalnijem modelu kompaktnog mediteranskog grada, samo u suvremenom obliku.

Osnovu bi činili srednje visoki gradski blokovi, s ulicama i trgovinama u prizemljima te mirnijim dvorištima s unutarnje strane. Zgrade bi koristile elemente tradicionalne šibenske arhitekture i materijale poput kamena, drva i škura, a na krovovima bi se, gdje je to primjereno, koristila kupa kanalica.

Ideja je jednostavna: graditi dovoljno gusto da stanovnici mogu pješice do trgovine, restorana, škole ili željezničke postaje, ali istodobno ostaviti dovoljno kvalitetnog javnog i privatnog prostora. Autor računa da bi 150 tisuća stanovnika moglo stati na oko 15 četvornih kilometara uz prosječnu gustoću od stotinjak stanovnika po hektaru.

Gotovo 28 tisuća novih stanova

Razmjeri zamišljene izgradnje najbolje se vide iz još jedne brojke. Plan predviđa oko 27.700 novih stanova i apartmana na približno 120 hektara prostora. Njihova ukupna vrijednost, prema izračunu autora temeljenom na prosječnoj cijeni četvornog metra za Grad Šibenik, mogla bi dosegnuti oko 4,2 milijarde eura. Upravo je rast vrijednosti zemljišta važan dio cijelog financijskog modela.

Naime, jasno je da Grad Šibenik sam ne bi mogao financirati željezničku infrastrukturu vrijednu milijarde eura.

A tko bi sve to platio?

Autor procjenjuje da bi 121 kilometar željezničke infrastrukture između splitske i zadarske zračne luke mogao koštati između 1,8 i tri milijarde eura. Ideja je zato povezati razvoj nekretnina i infrastrukture.

Zemljište koje je danas slabo povezano i relativno malo vrijedno nakon dolaska željeznice, cesta i ostale infrastrukture postalo bi višestruko vrednije. Dio te novostvorene vrijednosti kroz komunalne doprinose, naknade, poreze i druge modele vraćao bi se u financiranje infrastrukture koja ju je i stvorila.

Kao jedan od uzora navodi se razvoj kopenhaškog Ørestada, gdje su razvoj zemljišta i prometne infrastrukture bili povezani u istom velikom urbanističkom projektu.

Za postojeću željezničku infrastrukturu autor računa i na državu te europske fondove, dok zamišlja posebnu tvrtku „Jadranske željeznice“ koja bi razvijala novu obalnu prugu.

Šibenik je i prije rastao u velikim skokovima

Možda je najzanimljivija teza cijele vizije ona koja Šibenik 2066. pokušava povezati s njegovih prethodnih tisuću godina.

Šibenik se kroz povijest nije razvijao ravnom crtom. Dobivanje biskupije, gradnja Katedrale sv. Jakova, dolazak željeznice u 19. stoljeću i kasnija industrijalizacija svaki su na svoj način mijenjali grad, njegovo stanovništvo i prostor. Prema autorovoj viziji, upravo bi nova željeznica mogla biti okidač sljedeće velike transformacije. I simbolika godine koju je izabrao teško može biti bolja.

Tisuću godina između Krešimira i grada budućnosti

Šibenik se prvi put u poznatom pisanom dokumentu spominje na Božić 1066. godine, u ispravi hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Godine 2066. grad će tako obilježiti svoju veliku, tisućitu obljetnicu.

Kako će tada zaista izgledati, koliko će ljudi u njemu živjeti i hoće li se Šibenčani prema Zadru i Splitu voziti brzom željeznicom, danas nitko ne može znati. Hoće li ih biti 150 tisuća također je, naravno, otvoreno pitanje.

No vizija koju nam je poslao čitatelj zanimljiva je upravo zato što pokušava razmišljati izvan okvira jednog mandata, proračuna ili desetljeća. Umjesto pitanja što će se u Šibeniku izgraditi sljedeće godine, postavlja puno veće: Kakav grad želimo ostaviti generacijama Šibenčana koje će 2066. godine slaviti njegovih prvih tisuću godina?

Simulaciju kako bi mogao Šibenik izgledati 2066., tisuću godina od prvog pisanog spomena pogledajte ovdje.