Ako se ovih dana spremate na planinarenje ili šetnju s kućnim ljubimcima u prirodi, treba povesti računa o zaštiti od krpelja. Najaktivniji su i najbrojniji tijekom svibnja i lipnja, no aktivnost se intenzivira već s prvim toplijim danima, upozoravaju stručnjaci Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "dr. Andrija Štampar", piše N1. 

Riječ je o paučnjacima koji se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama, istaknula je za 24 sata ranije epidemiologinja, dr. med. Mirjana Lana Kosanović Ličina, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti. U Hrvatskoj krpelji mogu prenijeti Lyme boreliozu i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemije, Q groznicu, erlihiozu, babeziozu i neke rikecioze.Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, dok se krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu naći na čitavom području grada Zagreba.

Prije svega, kad idete u prirodu, hodajte utabanim stazama, izbjegavajući provlačenje kroz grmlje, sjedenje ili ležanje na tlu. Nosite odjeću dugih rukava i nogavica te repelentima zaštitite gole i izloženije dijelove tijela. Dobro je obnoviti zaštitu repelentima tijekom duljih šetni kroz prirodu. Nakon boravka u prirodi obavezno pregledajte otvorene dijelove tijela (iza uha, zatiljak, vrat), ali i pazuhe, prepone, područje iza koljena, gdje se krpelji mogu zavući kroz odjeću te odjeću.

Važno je imati na umu simptome bolesti koje prenose krpelji, kako biste se na vrijeme javili liječniku. Kod srednjoeuropskog tipa krpeljnog meningoencefalitisa inkubacija može trajati od 2 do 28 dana, a manifestira se slično gripi: umorom, visokom temperaturom, glavoboljom, klonulošću, mučninom, povraćanjem i bolovima u mišićima. Kod manjeg broja ljudi može se razviti upala moždanih ovojnica (meningitis), što prati jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata i fotofobija.

Lyme borelioza se pojavljuje kao prstenasta kožna promjena na mjestu uboda, najčešće od 7 do 14 dana nakon uklanjanja krpelja. Širi se oko 1 cm dnevno, dok sredina postaje bljeđa. Mogu je pratiti i povišena temperatura te povećanje limfnih čvorova.

Budite posebno oprezni i sa kućnim ljubimcima, koje treba dobro pregledati po povratku iz šetnje.

Svi oni koji zbog prirode posla češće borave u prirodi, kao i planinari, odnosno ljudi koji često idu u prirodu trebaju razmisliti i o cijepljenju protiv krpelja. Najbolje ga je obaviti zimi, a provodi se u Službi za epidemiologiju HZJZ.

Krpelje ne smijemo skidati s kože golim rukama ili potapanjem uljem, jer time raste rizik od ugriza i širenja otrova.Pincetom ga obuhvatite uz samu kožu i lagano izvucite. Dobro je raditi to pod povećalom, kako bismo bili sigurni da dio krpelja nije ostao zarinut u kožu. U tom slučaju potražite pomoć liječnika.