1. Kad treba šutjeti, a kad ne?

Čovjek može izbjeći puno problema ako zna kad treba prešutjeti. Iako je dobar osjećaj kad vas 'netko povuče za jezik' reći mu sve što vam padne na pamet, u većini slučajeva takva bujica može vam dugoročno upropastiti dobre odnose s partnerom, prijateljima ili kolegama na poslu, a može potaknuti i neke nove, uglavnom, nepoželjene, teme.

U takvim, obično jako stresnim situacijama, najbolje je primiriti se i promisliti otkud dolaze sve te emocije te pronaći najbolji način za verbaliziranje svojih osjećaja i stavova. Kada čitate i odgovarate na svoje emocije, mudro ćete birati svoje bitke i ustrajati na svojim riječima samo kad su odmjerene i kad vam je to za što se borite stvarno bitno. Veliku većinu vremena, to znači da je potrebno pregristi jezik i ići dalje. 

2. Emocionalna inteligencija

Ona utječe na naše ponašanje, sposobnost suosjećanja i shvaćanja tuđih razmišljanja, stavova i poteza. Ljudi s razvijenom emocionalnom inteligencijom lako 'navigiraju' kroz komplicirane društvene situacije i s lakoćom donose odluke zahvaljujući kojima postižu dobre rezultate.

Emocionalna inteligencija je vaša sposobnost prepoznavanja i razumijevanja emocija u sebi i drugima i sposobnost da koristite ovo znanje za upravljanje svojim ponašanjem i odnosima. 

Desetljeća istraživanja sada upućuju na emocionalnu inteligenciju kao kritični faktor koji izdvaja 'zvijezde' od svih drugih. To je moćan način da se energija usredotoči u jednom smjeru, s fantastičnim rezultatima.

3. Upravljanje svojim vremenom

Upravljanju svojim vremenom najveća prepreka je 'hitnost' svega što se treba obaviti. Tu su uglavnom u pitanju male stvari koje čovjek percipira da mora odmah obaviti, što posljedično utječe tako da čovjek odgađa rješavanje velikih i dugoročnih stvari koje bi trebale imati prioritet u njegovom životu.

Ljudi kad podlegnu navici konstantnog 'gašenja vatre' zapravo nikad ne naprave ono što je bilo bitno ili ono što bi željeli.

Naučiti upravljati svojim vremenom ljudima omogućava da funkcioniraju na najvišem nivou olakšavajući im svakodnevne obveze i omogućavajući im da se fokusiraju na ono što je bitno.

4. Slušanje

Aktivno slušanje znači slušati drugog čovjeka bez filtriranja i bez tumačenja. Odgovorite tek kad sugovornik završi s pričom, ali dobro promislite što želite reći ili pitati prije nego što se zapletete u vlastitu priču.

Kada vam nešto nije potpuno jasno, pitajte. Ovaj način razgovora i slušanja daje ljudima potvrdu da ih razumijete i da prihvaćate njihovo mišljenje i stav. 

Kako biste bili još uspješniji u razgovoru s kolegama, koncentrirajte se na njih te obratite pozornost na svaku riječ, gestu i ton. Prodavači auta ne prodaju samo aute, oni prodaju ideju, osjećaj, status i sliku o vama.

Obraćaju pozornost na hijerarhiju tih vrijednosti u razgovoru i zadržavaju se na najvišoj razini. Kada uspiju čuti što vam je važno, ponudit će vam ono što mogu povezati s tim vrijednostima. Auto je zapravo simbol svega što želite iz te kupnje.

5. Ne, i više nemamo o čemu pričati

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u San Franciscu pokazalo je da što vam je teže reći ne, to je veća vjerojatnost da ćete biti pod stresom, pa čak i depresivni. 

Reći ne je doista veliki izazov za mnoge ljude. Ne je moćna riječ koje se ne treba bojati. Kada je vrijeme da kažete ne, izbjegavajte izraze poput mislim da ne mogu ili nisam siguran. Reći ne novoj obvezi poštuje vaše postojeće obveze i daje vam mogućnost da ih uspješno ispunite.

6. Kvalitetan san

Opće je poznato da je kvalitetan san potreban za optimalno funkcioniranje mozga, ali nedavna istraživanja sa Sveučilišta u Rochesteru pokazala su točno kako.

Istraživanje je otkrilo da tiekom sna njegov mozak uklanja toksične proteine, koji su nusproizvodi neuralne aktivnosti tijekom budnog stanja. Stvar je u tome da mozak može adekvatno ukloniti ove toksične proteine samo tijekom kvalitetnog, dubokog, sna. 

Kad čovjek premalo ili nemirno spava, toksični proteini ostaju u moždanim stanicama, umanjujući sposobnost razmišljanja - nešto što nijedna količina kofeina ne može popraviti. To usporava sposobnost obrade informacija i rješavanja problema, smanjuje kreativnost i povećava emocionalnu reaktivnost. 

7. Pozitivnost se itekako isplati

Svi smo u prošlosti dobili dobronamjerni savjet da 'ostanemo pozitivni'. Što je veći izazov ispred čovjeka, to je taj savjet teže pratiti. 

Teško je pronaći motivaciju da se usredotočite na pozitivno kada se pozitivnost čini kao ništa više od pustih želja. Stvarna prepreka pozitivnosti je činjenica da je mozak usredotočen na prijetnje. Taj mehanizam za preživljavanje u prošlosti je dobro služio čovječanstvu, u trenutcima kad smo bili lovci i sakupljači te smo svakodnevno živjeli pod prijetnjom smrti. 

Ali, taj način života je davno završio, a mehanizam zaštite i danas funkcionira potičući strah i pesimizam kroz sklonost uma da luta i traži dok ne pronađe prijetnju. 

Te 'prijetnje' povećavaju uočenu vjerojatnost da će nešto stvarno krenuti po zlu. Kada je prijetnja stvarna i vreba u grmlju, ovaj mehanizam ima smisla.

Ali, kad je prijetnja zamišljena i vi provedete dva mjeseca uvjereni da će projekt na kojem radite propasti, onda ovaj mehanizam ostavlja čovjeka s duboko negativnim pogledom na svijet koji uništava sve aspekte njegovog života piše američki Forbes. 

Ostati pozitivan je svakodnevni izazov koji zahtijeva fokus i pažnju. Čovjek mora osvijestiti ovaj negativni mehanizam te samog sebe preusmjeriti na sve pozitivno u životu kako bi premašio sve prepreke.